UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 22.01.2026. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Emir Delić, bachelor inženjer agronomije, će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: „Ekonomičnost ulaganja u zaštitu jabučastog voća“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 13.02.2026. godine u 14:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Besim Salkić, vanredni profesor
uža naučna oblast “Biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr. sc. Emir Imširović, vanredni profesor
uža naučna oblast “Biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član
- Dr. sc. Amir Zenunović, vanredni profesor
uža naučna oblast “Animalna proizvodnja i mljekarstvo”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Savremeno voćarstvo i vinogradarstvo nije moguće bez odgovarajuće zaštite nasada od bolesti i štetnika. Kao što Ijude i životinje napadaju razne bolesti, tako i bilje, a posebno voćke i vinovu lozu, napađaju brojni štetnici životinjskog porijekla (insekti i dr.) i uzročnici bolesti koji su biljnog porijekla (gljivice, bakterije, virusi). Stoga je uzaludan trud pri podizanju savremenih nasada kao i onaj uložen u gnojidbu i obradu, ako štetnici i bolesti unište veći dio prinosa.
Štetnici i bolesti ne samo što postaju sve važniji već ih ima i sve više i više. želja za što kvalitetnijim voćem najčešće postavlja povećane zahtjeve na zaštitu voća od bolesti i štetnika, jer su obično kvalitetnije sorte i osjetljivije na napad tih nametnika. Mnoge mjere kojima se povećava proizvodnja voća pogoduju biljnim nametnicima, pa je svuda gdje se žele visoki prinosi potrebna i intenzivnija zaštita. Mnogi su štetnici doneseni iz drugih krajeva. Treba podsjetiti da je prije II svjetskog rata bilo moguće dugi niz godina uzgajati jabuke i brati, doduše malo i nekvalitetno, ali bez ikakvih prskanja i brige oko suzbijanja nametnika. Kada se za vrijeme rata i neposredno nakon njega po čitavoj našoj zemlji proširila kalifornijska štitasta uš (donesena u Europu iz SAD-a, a u Jugoslaviji nađena 1932. godine) neprskane su se jabuke počele sušiti, a prinosi na njima postajali sve manji i lošiji.
Na povećanje značenja nametnika voća i vinove loze veliku ulogu ima i povišenje standarda stanovništva koje postavlja sve veće zahtjeve na kvalitetu plodova voća. Danas se na tržištu gotovo ne mogu naći „crvljivi“ ili krastavi plodovi jabuka ili krušaka, ili pak takvi jače zaraženi kalifornijskom štitastom uši, jer njih niko više neće kupovati. Zdrave plodove daju na tržište savremene plantaže, koje pod stručnim nadzorom provode kompleksnu intenzivnu zaštitu bilja. Međutim, isto tako zdrave plodove mogu proizvesti i pojedinci na svojim malim nasadima, pa čak i pojedinačnim voćkama i brazdama (stupovi s letvama za uzgoj vinove loze), ako provode određene zaštitne mjere.
Ključne riječi: Štetnici i bolesti,Intenzivna zaštita, tržišni standardi i kvalitet plodova.