UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Maja Kin, dipl.inž.građevinarstva javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Procjena tereta zagađenja rudnika uglja na višenamjensku akumulaciju Modrac“, u petak, 05.09.2025.godine sa početkom u 12 sati u Sali broj: 81 (Amfiteatar) Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu :
- Dr. sc. Edisa Nukić, vanredni profesor, predsjednik
uža naučna oblast „Opšta sigurnost“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc. Zvjezdan Karadžin, vanredni profesor,član/mentor
uža naučna oblast „Opšta sigurnost“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli
- Dr. sc. Jelena Marković, redovni profesor-član
uža naučna oblast „Geookolinski inženjering“
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
Akumulacija Modrac nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i kao takva predstavlja najznačajniji vodni resurs u tom dijelu države. Međutim, taj resurs je ozbiljno ugrožen razvojem proizvodnih kapaciteta s područja rudnika mrkog uglja Đurđevik i rudnika mrkog uglja Banovići koji imaju potrebu da na svojim separacijama za ugalj koriste kao osnovni medij vodu, koja se na kraju tehnološkog procesa odlaže u taložnike ili se ispušta direktno u vodne tokove rijeka Gostelje i Oskove noseći sa sobom frakcije uglja od 1-3 mm. Dakle, ovi riječni tokovi, obzirom da se ulijevaju u rijeku Spreču kontaminiraju taj tok koji direktno unosi u akumulaciju Modrac, čime nanosi značajnu ekološku štetu.
Nakon sagledavanja i provedenih analiza hidroloških karakteristika akumulacije Modrac, težište rada je preneseno na procjene rizika, ugroženosti akumulacije. Danas postoje različiti alati i metode koje se koriste u strategijskom smislu procjene rizika kao mjera za zaštitu akumulacije i biljnog i životinjskog svijeta u zoni akumulacije.
Posebno su istražene karakteristike područja preko geografskih i geoloških parametara, kao i rudnički kompleks Đurđevik i Banovići s težištem na tehničko tehnološkom procesu koji se odvija na separacijama uglja istih.
Riječ je, kako izgleda danas, kao i prije 30 godina, s problemom koji rudnici sami ne mogu tehnološki riješiti. Riješenje koje se provodi na terenu je takvo da nije optimalno niti je u duhu ekologije, dokazano je da ušće rijeki Spreče sa akumulacijom već ima izgled nataložene ploče kao rezultat nanosa koje rijeka Spreča unosi, više od 60 godina.
Tehničko-tehnološki je dokazan gubitak korisne zapremine za vodu u akumulaciji Modrac od min. 40% u odnosu na projektovanu zapreminu akumulacije Modrac.
Istraživanja koja su u kontinuitetu rađena na lokalitetu akumulacije Modrac uglavnom su bila usmjerena na dokazivanje minimalnog, ekološki prihvatljivog protoka vode (ispust vode) na brani Modrac za sušni period od Q = 2,12 m³/s vode te za vlažni period od Q = 3,18 m³/s.
Navedeni parametri su i projektom definisane količine voda, a ujedno i nosioci određene sigurnosti akumulacije.
Pravilnim postavljanjem teoretske osnove, odnosno metodologije procjene rizika, putem odabira metoda za procjenu rizika, prikupljanja podataka sa terena, analize uzoraka, laboratorijskog rada i rezultata, procjenjeni su i odgovarajući rizici koji se odnose na akumulaciju Modrac.
Takođe, urađena je i analiza rizika rudarskih aktivnosti na rudnicima Đurđevik i Banovići na akumulaciju Modrac, tako što su identifikovani glavni izvori zagađenja i preneseni putem Oskove i Gostelje prema rijeci Spreči i dalje na akumulaciju Modrac.
Provedena istraživanja su diskutovana i izvedeni su određeni zaključci.
Poseban naglasak stavlja se na mjere za smanjenje i upravljanje rizicima, preporučene su tehničko-tehnološke mjere za smanjenje utjecaja, organizacione mjere, administrativne mjere, kao i monitoring plan praćenja stanja okoliša zone akumulacije Modrac.
Provedeno istraživanje imalo je za cilj uspostaviti vezu sa različitim alatima strategijskog upravljanja i kontrole sa posebnim osvrtom na bezbjedan i siguro funkcionisanje akumulacije, uz smanjenje rizika te mogućnosti aktivnog korištenja u narednom periodu.
Ključne riječi: akumulacija Modrac, rudnici uglja Đurđevik i Banovići, rijeke Gostelja, Oskova