UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidat Merima Mujkić, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Pravo na sindikalno udruživanje i djelovanje u ostvarivanju i zaštiti kolektivnih i individualnih prava radnika u Bosni i Hercegovini”, dana 17.10.2025. godine sa početkom u 17,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Edin Djedović, docent – predsjednik
(u.n.o. “Upravno-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Edina Šehrić, docent – mentor i član
(u.n.o. “Upravno-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli) i
- Dr. sc. Emir Mehmedović, docent – član
(oblast “Upravno-pravna” na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu, ekv. uža naučna oblast “Upravno-pravna na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stava ovog člana imenuje se dr. sc. Anita Petrović, vanr.profesor, u.n.o. “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Pravo na sindikalno udruživanje pravno je uređeno i zaštićeno međunarodnim pravnim propisima univerzalnog karaktera, evropskim pravnim propisima, kao i pravnim propisima Bosne i Hercegovine. Međunarodna organizacija rada osnovana je na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine. Njen cilj je da poboljša uslove života i rada, koji se može ostvariti samo putem saradnje predstavnika vlada, radnika i poslodavaca na razvijanju radnog i socijalnog zakonodavstva u svijetu. Ljudska prava i osnovne slobode predstavljaju primarno obilježje i temeljni sadržaj pravnog sistema svake države. Konvencija Međunarodne organizacije rada o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih sloboda iz 1948. godine broj: 87 i Konvencija Međunarodne organizacije rada o pravu organiziranja i kolektivnih pregovora iz 1949. godine broj: 98 su veoma značajne za ostvarivanje i zaštitu individualnih i kolektivnih prava na radu i u vezi s radom. Bosna i Hercegovina je obavezna uskladiti radno zakonodavstvo u procesu priključivanja Evropskoj uniji, što proizlazi iz ratifikovanih pravnih akata Organizacije Ujedinjenih nacija, konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada, akata Vijeća Evrope. Donošenjem novih zakona o radu izvršene su izmjene velikog broja radnopravnih instituta i kategorija koji se odnose na individualna i kolektivna prava radnika. Novim zakonima o radu entiteta Bosne i Hercegovine naglašena je uloga i značaj slobode udruživanja radnika i poslodavaca u uređivanju, ostvarivanju i zaštiti individualnih i kolektivnih prava i interesa. U ovom radu se razmatrao pojam sindikata, izvršila analiza ostvarivanja i zaštite kolektivnih i individualnih prava radnika na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, razlike u postupku osnivanja, registracije i reprezentativnost sindikata, značaj kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora i postupci mirnog rješavanja sporova. Autorica je predložila obaveznu reformu radnog zakonodavstva usvajanjem Zakona o reprezentativnosti sindikata na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, odgovarajućeg propisa na niovou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine po uzoru na entitetske zakone o mirnom rješavanju radnih sporova, kao i zaključivanje općih i posebnih kolektivnih ugovora zbog uočavanja velikog broja istih kojima je istekla primjena. Kako bi se zadovoljili osnovni metodološki zahtjevi rad se sastoji od uvodnih razmatranja o predmetu, cilju i metodologiji i osam poglavlja i u istom su se koristili različiti metodi istraživanja, sociološki metod, normativni, dogmatski, historijska metoda, metoda dokazivanja, komparativna metoda, empirijsku, te po potrebi i druge metode. U metodološkoj izradi magistarskog rada sadržane su sve propisane metodološke cjeline: uvod, sadržaj, metodologija, razrada teme, zaključak i popis korištene literature.
Ključne riječi: sindikalno udruživanje, kolektivno pregovaranje, reprezentativni sindikat.