OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Miralem Softić, dipl. oec.

UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET

 

O B J A V L J U J E

 

Kandidat Miralem Softić, dipl. oec. javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Evaluacija uspješnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje u postizanju strateških ciljeva vezanih za rodno osjetljive politike zapošljavanja“ dana 10.07.2025. godine u 12,00 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

1. Dr. sc. Adisa Delić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Menadžment i upravljanje“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli – predsjednik,
2. Dr. sc. Sabina Đonlagić Alibegović, redovni profesor za užu naučnu oblast „Menadžment i upravljanje“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli – mentor i član,
3. Dr. sc. Merim Kasumović, redovni profesor za užu naučnu oblast „Ekonomska teorija i politika“, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli – član

• Dr. sc. Erna Herić, docent – zamjenski član
  (uža naučna oblast „Ekonomska teorija i politika“ Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli)

 

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.

Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA

 

Ravnopravnost spolova i kao društveni ali i kao ekonomski fenomen u fokusu je dugoročnih politika Evropske unije, a kroz proces približavanja Evropskoj uniji u fokusu je i zemalja jugoistočne Evrope. Visoka nezaposlenost žena predstavlja dugogodišnji problem u Bosni i Hercegovini. Rodno osjetljive politike zapošljavanja od ključnog su značaja za Bosnu i Hercegovinu, jer doprinose smanjenju nejednakosti i diskriminacije na tržištu rada. Pogledaju li se statistički podaci u BiH žene su i dalje nedovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama, a razlika u platama među spolovima i dalje je prisutna.  Ovo istraživanje  je fokusirano na efikasnost provedbe rodno osjetljivih politika zapošljavanja koje provode zavodi za zapošljavanje na području FBiH. Istraživanjem su obuhvaćene i žene i poslodavci koji su participirali u specifičnim programima namijenjenim zapošljavanju žena. Uvođenjem rodno osjetljivih politika, poslodavci mogu osigurati jednake šanse za napredovanje, profesionalni razvoj i pristup kvalitetnim radnim mjestima. procedurama zapošljavanja i edukaciji o rodnoj ravnopravnosti jača ukupnu društvenu koheziju i ekonomski razvoj. Implementacija rodno osjetljivih politika u zapošljavanju može pozitivno uticati na smanjenje stope nezaposlenosti među ženama i potaknuti njihovo aktivnije učešće u svim sektorima privrede. Na taj način, BiH se približava evropskim standardima ravnopravnosti i ostvaruje napredak ka inkluzivnijem društvu. Dugoročno, ulaganje u ravnopravnost spolova donosi koristi ne samo zaposlenima, već i cjelokupnoj zajednici kroz povećanje produktivnosti i održivi razvoj.

 

Ključne riječi: rodno osjetljive politike zapošljavanja, ravnopravnost spolova.