OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Nerma Grbić, dipl. ing. medicinsko-laboratorijske dijagnostike

UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla

 

O B J A V L J U J E

 

Kandidatkinja Nerma Grbić, dipl. ing. medicinsko-laboratorijske dijagnostike javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Ispitivanje uticaja terapije hemodijalizom na razvoj anemije u pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom“ dana 03.06.2025. godine u 13,00 sati u učionici Zavoda za anatomiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:

 

  1. Dr. sc. Selmira Brkić, redovni profesor – predsjednik
    (nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
  1. Dr. sc. Nahida Srabović, vanredni profesor – mentor i član
    (nastavni predmet “Biohemija” na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
  1. Dr. sc. Sehveta Mustafić, docent – član
    (nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli).

 

Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stava ovog člana imenuje se dr. sc. Fatima Numanović, redovni profesor, za nastavni predmet “Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom” Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.

Pristup javnosti je slobodan.

 

REZIME RADA

 

Kako bi ljudski organizam funkcionisao pravilno, neophodno je održavati stabilno stanje unutrašnje sredine, to jest, homeostazu. Pri tome, veoma značaju ulogu imaju bubrezi i renalni sistem, te odsustvo ispravne funkcije ovih vitalnih organa nije kompatibilno sa životom. Anemija koja nastaje usljed bubrežne insuficijencije je hipoproliferativna, ali normohromna i normocitna. Ipak, biohemijsko određivanje koncentracije eritropoetina u krvi u pacijenata sa bubrežnom insufijencijom se ne radi rutinski u kliničkim uslovima radi diferencijalne dijagnoze uzroka anemije kod ovih pacijenata. Umjesto toga, najčešće se radi određivanje kompletne krvne slike, hemoglobina, hematokrita, eritrocita, leukocita, feritina i željeza. Dakle, osnovni cilj ovog istraživanja je bio ispitati uticaj dužine liječenja hemodijalizom pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom na dobro utvrđene parametre anemije (hemoglobin, eritrociti, leukociti, hematokrit, feritin). Praćenje anemija u pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom na dugotrajnoj terapiji hemodijalizom može osigurati poboljšano preživljavanje pacijenata na hemodijalizi. Terapija hemodijalizom je identifikovana kao jedan od faktora koji doprinose razvoju anemije u pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom. Dobiveni rezultati doprinijeli su boljem razumijevanju složenih procesa koji nastaju kao posljedica dugotrajnog liječenja hemodijalizom. Praćenje parametara anemije (hemoglobina, hematokrita, eritrocita, leukocita, feritina i željeza) i prilagođavanje liječenja u cilju održavanja navedenih parametara unutar referentnih vrijednosti mogu značajno poboljšati ishode dugotrajnog liječenja hemodijalizom, te omogućiti pravovremeno utvrđivanje rizika za razvoj komplikacija.

Ključne riječi: hemodijaliza, hronična bubrežna insuficijencija, anemija, komplikacije