UNIVERZITET U TUZLI
TEHNOLOŠKI FAKULTET
Tuzla, 01.07.2025. godine
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Tehnološki fakultet
OBJAVLJUJE
Nevena Simić, magistar farmacije će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom: „Uticaj obrade namirnica na sastojke važne za zdravlje jetre“ na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, 15.07.2025. godine u 10:00 sati, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sci. Tijana Brčina, vanredni profesor
uža naučna oblast “Prehrambena tehnologija”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr. sci.Dijana Miličević, redovni profesor
uža naučna oblast “Prehrambena tehnologija”
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli,član
- Dr. sci. Elvira Konjić, vanredniprofesor
nastavni predmet “Hirurgija”
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli,član.
Pristup javnosti je slobodan.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
REZIME RADA
Tema magistarskog rada je uticaj obrade namirnica na sastojke važne za zdravlje jetre. Shodno tome u radu se govori o jetri, njenoj ulozi u organizmu, bolestima koje usleđuju usljed neadekvatne brige o njoj. Kroz rad su date smjernice o tome kako možemo kroz ishranu da zaštitimo našu jetru od eventualnih bolesti i da doprinesemo njenoj boljoj funcionalnosti, kako kroz fiziološki tako i kroz patološki proces ukoliko uslijedi. Stavljen je i fokus i na metode kojima možemo obraditi namirnice koje ćemo dalje koristiti u ishrani. Pored toga navedeni su i nutritijenti koji su ključni za održavanje zdravlja jetre.
Ovaj rad baziran je na prehrani koja donosi benefite za jetru. Namirnice koje su korištene u eksperimentalnom dijelu, su dokazano kroz brojne literarne radove i savjete stručnih ljudi iz oblasti nutricionizma i srodnih nauka, povoljne za rad i funkciju jetre, kako u fiziološkim uslovima, kada je jetra zdrava, tako i u patološkim stanjima, kada je neophodno da se pomogne jetri da se izbori, kroz prehranu, sa njenim oboljenjem ili smanjenom funkcijom.
Cilj ovog rada je bio da kroz eksperimentalni dio uočimo i dokažemo u kom obliku će korištene namirnice imati veće benefite po jetru. Korištene su svježe, smrznute i konzervirane namirnice, oguljene i neoguljene kao i u čvrstom stanju i u obliku soka. Svaka od ovih oblika namirnica očekivano je imala različit nutritivni sastav, kao i nutritivnu vrijednost. Kroz brojne radove dokazano je da voće i povrće gubi veliki procenat nutritivne vrijednosti kuhanjem ili prženjem, kao i dužim stajanjem, pa jedan od ciljeva je svakako bio dokazati koliko pogodnosti za rad jetre ima svježe voće i povrće, a koliko termički obrađeno, što će svakako doprinijeti podizanju svijesti o ishrani koja je pogodna za naše organe i organske sisteme.
Metode koje su korištene u svom eksperimetalnom radu su: određivanje sadržaja suhe tvari u uzorcima, mjerenje pH vrijednosti uzoraka, određivanje sadržaja vitamina C u uzorcima, određivanje ukupnih polifenola, određivanje flavonoida, određivanje ukupne kiselosti, određivanje antioksidativnog kapaciteta (DPPH i FRAP metodom) i određivanje hlorofila i β-karotena.
Kada napravimo kompletan presjek svih ekperimenata i mjerenja, prikazanih tabelarno i grafički dolazimo do zaključka da ćemo sve korisne sastojke iz voća i povrća u najvećoj mjeri unijeti ako ih termički ne obrađujemo, nego ih unesemo u svježem stanju. Voće i povrće gube svoja svojstva kuhanjem i prženjem, ali i u značajnoj mjeri konzerviranjem i smrzavanjem. U svom radu od materijala sam koristila grašak (smrznuti i konzervirani), špinat (smrznuti i svježi), jabuku (oguljenu i neoguljenu) i narandžu (sok od narandže i pulpa). Najbolje rezultate generalno sam dobila kada sam koristila špinat, koji je u svježem stanju pokazao da kao takav ima najbolji uticaj na zdravlje jetre.