UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 10.07.2025. godine
O B A V I J E S T
Nikolina Puzić, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Razvijenost socijalnih vještina kod djece s poremećajem socijalne komunikacije”dana 27.08.2025. godine u 11.00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Mirela Duranović, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr. sc. Leila Begić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli–mentor, član
- Dr. sc. Zamir Mrkonjić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, član.
Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sc. Dženana Radžo Alibegović, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Socijalna komunikacija je neizbježna i prisutna je u svakom trenutku. Ona ima ključnu ulogu u svakodnevnom funckioniranju, omogućavajući ljudima da grade odnose, surađuju i uspješno sudjeluju u društvenim situacijama. Poremećaj socijalne komunikacije (PSK), poznat i kao pragmatični poremećaj, predstavlja razvojni poremećaj koji se manifestira kroz teškoće u pragmatici ili socijalnoj upotrebi jezika i verbalne i neverbalne komunikacije.
Odnosi se na djecu i odrasle koji pokazuju poteškoće u započinjanju i održavanju razgovora, prilagođavanju jezika sugovorniku i kontekstu, kao i u razumijevanju dvosmislenih izraza, humora i sarkazma. Poremećaj socijalne komunikacije može značajno utjecati na kvalitetu života i važno ga je na vrijeme prepoznati i pružiti adekvatnu podršku i pomoć. U ovom radu su se istraživale socijalne vještine kod djece s poremećajem socijalne komunikacije.
Utvrđivale su se razlike socijalnih vještina djece s poremećajem socijalne komunikacije u odnosu na spol, na dužinu pohađanja organiziranog oblika predškolskog odgoja i obrazovanja, na broj djece u obitelji te obrazovne razine roditelja. Rezultati su pokazali da djevojčice imaju razvijenije socijalne vještine u odnosu na dječake. Dužina pohađanja organiziranog oblika predškolskog odgoja i obrazovanja utječe na socijalne vještine djece s ovim poremećajem.
Obrazovna razina roditelja i broj djece u obitelji se nije pokazao značajan faktor koji utječe na razvoj socijalnih vještine kod ove djece. Ovim istraživanjem se naglasila potreba za što većim obraćanjem pozornosti na ovaj dio komunikacije koji je jako važan za razvoj djeteta od ranog djetinjstva koji se kasnije proteže i utječe na kvalitetu života, obrazovanje, posao i međuljudske odnose.
Ključne riječi: komunikacija, socijalna komunikacija, poremećaj socijalne komunikacije, pragmatika