UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Nukić Emina, dipl. med.sestre/tehničar, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: “Učestalost hiperurikemije kod pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima”, dana 03.10.2025. godine u 14,00 h u učionici Anatomije, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Selmira Brkić, redovni profesor – predsjednik,
(nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Aida Brković, docent – mentor i član,
(nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Olivera Batić-Mujanović, redovni profesor– član,
(nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stava ovog člana imenovan je se dr. sc. Emir Mujanović, redovni profesor, za nastavni predmet “Hirurgija” Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Ovo istraživanje je uključilo ukupno 100 ispitanika sa hiperurikemijom i kardiovaskularnom bolesti (KVB): 43% muškaraca i 57% žena. Najveći procenat ispitanika pripadao je starosnoj dobi između 80 i 89 godina (36%), zatim starosnoj dobi 70–79 godina (34%) i 60–69 godina (20%). Prosječna dob muških ispitanika iznosila je 73,42 godine, a ženskih ispitanica nešto viša (74,21 godina). Prevalencija hiperurikemije u ukupnom uzorku iznosila 51% (26 muškaraca i 25 žena), a analiza povezanosti hiperurikemije sa spolom i starosnom dobi nije pokazala statistički značajne razlike. Prevalencija hiperurikemije u ukupnom uzorku iznosila 51% (26 muškaracai 25 žena), a analiza povezanosti hiperurikemije sa spolom i starosnom dobi nije pokazala statistički značajne razlike.Većina ispitanika nikada nije pušila (55%), dok je 25% aktivnih i 20% bivših pušača. Pušenje je bilo češće među muškarcima i mlađim starosnim grupama, dok su žene u većini pripadale grupi nepušača. Statistički značajna povezanost pušačkog statusa utvrđena je sa dobi (p<0,001) i spolom (p<0,001), a od KVB jedino je za infarkt miokarda potvrđena i značajna povezanost sa konzumiranjemcigareta (p=0,000). Većina ispitanika (95%) navela je da ne pije alkohol. Muškarci su značajno češće prijavljivali umjerenu ili stalnu konzumaciju u odnosu na žene (p=0,031), dok nije pronađena povezanost između konzumacije alkohola i starosne dobi sa vrstom KVB. Značajan procenat ispitanika (74%) redovno je praktikovao fizičku aktivnost. Statistički značajna povezanost između dobi i fizičke aktivnosti nije utvrđena (p=0,428), kao ni u odnosu na spol (p=0,706). Takođe nije potvrđena statistički značajna povezanost između učestalosti fizičke aktivnosti i prisutnosti različitih vrsta KVB. Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM) u ispitivanom uzorku iznosila je 28,73 kg/m². Najveći procenat ispitanika pripadao je kategorijama gojaznosti (42%) i prekomjerne tjelesne težine (37%), dok je normalna tjelesna masa zabilježena kod 20% ispitanika, a pothranjenost kod samo 1%. Statistička analiza pokazala je značajnu povezanost između spola i kategorije ITM (p=0,006), pri čemu je gojaznost češća kod žena, a prekomjerna i normalna tjelesna težina zastupljenija kod muškaraca. S druge strane, nije utvrđena značajna povezanost između starosne dobi sa ITM, kao ni sa prisustvom KVB. Pozitivna porodična anamneza za KVB postojala je u približno jedne trećine ispitanika, ali statistička analiza nije pokazala značajnu povezanost između prisustva pozitivne porodične anamneze i pola, starosnih grupa, niti pojedinačnih oblika KVB. Hiperlipidemija (HLP) je bila prisutna kod gotovo polovine ispitanika (48%), ali nije utvrđena statistički značajna povezanost između prisutnosti HLP ispola, starosne dobi, niti prisustva specifičnih KVB (angina pectoris, infarkt miokarda, ishemijska bolest srca, 2 ishemijski cerebrovaskularni događaji). Iako su žene imale nešto više prosječne vrijednosti ukupnog, LDL i non-HDL holesterola u odnosu na muškarce, razlike nisu bile statistički značajne. Srednje vrijednosti krvnog pritiska bile su granično povišene, bez statističke značajnosti u odnosu na spol, dob i vrstu KVB. Većina ispitanika unosila je manje od 83 grama masnoća dnevno (nizak do umjeren unos). Prosječni rezultati su bili slični kod muškaraca i žena, bez statistički značajnih razlika. Analizom povezanosti unosa masnoća sa prisustvom različitih oblika KVB takođe nije utvrđena statistički značajna razlika. Analiza povezanosti između hiperurikemije i prisutnosti KVB nije pokazala statistički značajne razlike, iako je zabilježena nešto viša prevalencija hiperurikemije kod pojedinih skupina, poput osoba sa anginom pectoris ili preživjelim infarktom miokarda. Analiza metaboličkih i hemodinamskih parametara pokazala je da većina njih, uključujući trigliceride, ukupni holesterol, LDL, non-HDL holesterol, BMI, te sistolni i dijastolni krvni pritisak, nije značajno različita između ispitanika sa i bez hiperurikemije, osim HDL holesterola koji je bio značajno viši kod osoba bez hiperurikemije (1,38 ± 0,33 mmol/L naspram 1,26 ± 0,34 mmol/L; p=0,040). Nije nađena statistički značajna povezanost hiperurikemije sa spolom, vrijednosti krvnog pritiska, konzumacijom alkohola, indeksom tjelesne mase, hiperlipidemijom, fizičkom aktivnosti, ishranom, pozitivnom porodičnom anamnezom za nastanak KVB. Postoji granična
statistički značajna povezanost hiperurikemije sa pušenjem u ispitanika sa anginom pectoris
(p=0.052).
Ključne riječi: učestalost, hiperurikemija, kardiovaskularne bolesti