UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Selma Memišević, BA, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom “Nezavisnost državne revizije kao determinanta smanjenja korupcije u javnom sektoru” dana 22.09.2025. godine u 10,00 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Srđan Lalić,redovni profesor – predsjednik
(uža naučna oblast “Računovodstvo“ na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli) - Dr. sc. Amra Gadžo,vanredni profesor – mentor i član
(uža naučna oblast “Računovodstvo“ na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli) i - Dr. sc. Merim Kasumović, redovni profesor– član
(uža naučna oblast “Ekonomska teorija i politika“ na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
- Dr. sc. Teodor Petrović, redovni profesor – zamjenski član
(uža naučna oblast “Računovodstvo i revizija“ na Ekonomskom fakultetu Brčko Univerziteta u Istočnom Sarajevu ekvivalentna užoj naučnoj oblasti “Računovodstvo“ na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli)
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Državna revizija ima ključnu ulogu u očuvanju fiskalne discipline, odgovornosti i borbi protiv korupcije u javnom sektoru. Njena nezavisnost, pravna, finansijska i operativna, predstavlja osnovni uslov za nepristrasan i učinkovit nadzor nad korištenjem javnih sredstava. Predmet ovog završnog magistarskog rada jeste analiza utjecaja nivoa nezavisnosti državne revizije na identifikaciju i smanjenje koruptivnih praksi, s posebnim naglaskom na institucionalne i zakonske barijere koje onemogućavaju efikasno djelovanje revizorskih institucija u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina, za razliku od brojnih zemalja članica Evropske unije, ima fragmentiran sistem državne revizije, podijeljen na četiri odvojene institucije koje djeluju bez ustavne uloge i sa ograničenom finansijskom autonomijom. Ovakva struktura smanjuje efikasnost nadzora i povećava rizik od korupcije, što potvrđuju i loši rezultati BiH na međunarodnim indeksima percepcije korupcije, javnog integriteta i transparentnosti.
Kombinovanjem kvantitativne analize (uporedni prikaz indeksa korupcije u odnosu na nivo nezavisnosti revizije) i ankete sa stručnjacima iz oblasti revizije i borbe protiv korupcije, istraživanje potvrđuje hipotezu da viši stepen nezavisnosti državne revizije značajno korelira s nižim nivoom korupcije i većim stepenom transparentnosti u javnom sektoru. Poseban fokus stavljen je na međunarodne preporuke, posebno one Svjetske banke i INTOSAI-ja, koje ukazuju na potrebu institucionalne konsolidacije i zakonodavnog jačanja revizorskih tijela.
Rezultati istraživanja upućuju na potrebu ustavne reforme, zakonskog redefinisanja statusa vrhovnih revizorskih institucija te obavezne primjene principa nezavisnosti kako bi se osiguralo povjerenje građana i međunarodne zajednice u sistem javnih finansija. Rad daje konkretne preporuke za unapređenje institucionalnog okvira, uključujući uspostavljanje jedinstvene državne revizorske institucije, jačanje njenog budžetskog suvereniteta, te operativne i kadrovske kapacitete. Na taj način, doprinosi se ne samo naučnom razumijevanju uloge revizije u borbi protiv korupcije, već i formulisanju praktičnih smjernica za reformu sektora javne odgovornosti u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: Državna revizija, nezavisnost, korupcija, javna sredstva, transparentnost