UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
O B J A V L J U J E
Kandidat Toni Kulić, bachelor inž. el., javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Metodologija detekcije električnog luka kod fotonaponskih sistema“ u petak, 26.12.2025. godine u 10:00 sati u Multimedijalnoj sali (G20) Gimnazije “Meša Selimović”, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Nerdina Mehinović, vanredni profesor – predsjednik
(uža naučna oblast “Elektrotehnika i sistemi konverzije energije” Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Mario Pejdanović, vanredni profesor- mentor i član
(uža naučna oblast “Elektrotehnika i sistemi konverzije energije”Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Majda Tešanović, vanredni profesor – član
(uža naučna oblast “Elektrotehnika i sistemi konverzije energije” Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Mensur Kasumović, vanredni profesor – zamjenski član
(uža naučna oblast ““Elektrotehnika i sistemi konverzije energije” Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli),
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Fotonaponski sistemi, posebno njihova jednosmjerna (DC) strana, u posljednje vrijeme se sve češće suočavaju sa problematikom pojave električnog luka, koji predstavlja jedan od najznačajnijih sigurnosnih rizika u radu fotonaponskih elektrana. Nestabilne veze, degradacija vodiča i prekidi u strujnim putevima mogu dovesti do intenzivnih lokalnih preopterećenja, oštećenja opreme ili razvoja požara. Upravo zbog toga, detekcija električnog luka postaje ključno područje istraživanja u cilju unapređenja zaštitnih mehanizama i povećanja ukupne pouzdanosti fotonaponskih instalacija.
U okviru istraživanja razmatrane su karakteristike električnog luka u DC sistemima kroz analizu ponašanja naponskih, strujnih i elektromagnetnih veličina u trenutku nastanka i razvoja luka. Fokus je stavljen na identifikaciju naglih promjena u električnim signalima te na pojavu visokofrekventnih komponenti elektromagnetnog polja, gdje je posebna pažnja posvećena promjeni amplitude Poyntingovog vektora kao pokazatelju oslobađanja energije u prostoru neposredno oko solarnih kablova.
Praktični dio obuhvatio je niz mjerenja na različitim konfiguracijama fotonaponskih panela, pri čemu su posmatrane električne, elektromagnetne i termalne reakcije sistema. Dobijeni rezultati ukazuju na jasnu razliku između uobičajenih tranzijenata u radu fotonaponskih pretvarača i fenomena električnog luka, pri čemu su oscilacije struje i napona znatno brže i intenzivnije i do tri reda veličine veće, a elektromagnetni parametri pokazuju skok amplitude. Dodatna temperaturna mjerenja potvrdila su intenzivno oslobađanje energije u zoni nastanka luka i sposobnost izolacionih materijala kablova na spriječvanju širenja požara tokom trajanja luka.
Na osnovu analize eksperimentalnih podataka formiraju se smjernice koje ukazuju na potencijalne metode detekcije, uključujući kombinaciju praćenja brzih električnih promjena i visokofrekventnih elektromagnetnih signala, što otvara mogućnost razvoja efikasnijih zaštitnih sistema za fotonaponske elektrane.
Ključne riječi: fotonaponska elektrana, električni luk, detekcija luka, brzina promjene signala, visokofrekventno elektromagnetno polje.