UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Amila Fuško, dipl.med.sestre/tehničar javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti u porodičnoj medicini” dana 27.10.2025. godine u 14,00 sati u učionici Zavoda za anatomiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Selmira Brkić, redovni profesor – predsjednik, nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc. Aida Brković, docent – mentor i član, nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
- Dr. sc. Olivera Batić-Mujanović, redovni profesor – član, nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli)
Za zamjenika članova Komisije imenuje se dr. sc. Enisa Ramić, vanredni profesor, za nastavni predmet “Porodična medicina” Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
Rezime
Ovo istraživanje evaluiralo je primarnu prevencija kardiovaskularnih bolesti u porodičnoj medicini. Ukupan uzorak ispitanika karakterisala je izražena spolna neravnoteža, gdje su žene činile 68%, a muškarci 32% ispitanika. Najzastupljenija starosna skupina bila je između 60 i 69 godina, što ukazuje na dominaciju starijih osoba u istraživanju. Analiza nije pokazala značajnu povezanost između spola i starosnih grupa, što potvrđuje ravnomjernu distribuciju spolova unutar dobnih kategorija. Hipertenzija je zabilježena kod 40% ispitanika, što je u skladu s ranijim epidemiološkim podacima za Bosnu i Hercegovinu. Prosječne vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska (132,55 mmHg i 82,60 mmHg) ukazuju na umjereno povišene vrijednosti u odnosu na preporučene norme. Kod ispitanika nisu zabilježene statistički značajne razlike u krvnom pritisku prema spolu i starosnim grupama. Hiperholesterolemija je utvrđena kod čak 72% ispitanika, čime se potvrđuje visoka učestalost ovog faktora rizika u populaciji porodične medicine. Spol i starosna dob nisu imali značajan uticaj na vrijednosti ukupnog holesterola. Prosječne vrijednosti LDL-holesterola bile su povišene (3,48 ± 1,13 mmol/L), sa najvišim vrijednostima u starosnoj grupi od 60–69 godina. Trigliceridi su bili iznad preporučenih vrijednosti kod 46% ispitanika, što ukazuje na prisutnost značajnog metaboličkog rizika. Analiza non-HDL holesterola pokazala je prosječnu vrijednost od 4,33 mmol/L, pri čemu je veliki broj ispitanika imao vrijednosti iznad ciljnih nivoa. Kontrola kardiovaskularnih rizičnih faktora bila je suboptimalna. Samo mali procenat ispitanika postigao je preporučene ciljne vrijednosti ključnih parametara: arterijskog krvnog pritiska (10%), ukupnog holesterola (23%), triglicerida (46%) i LDL-holesterola (4%). Najlošija kontrola zabilježena je kod non-HDL holesterola, gdje je samo 2% ispitanika dostiglo ciljne vrijednosti. Više od polovine ispitanika (56%) imalo je pozitivnu porodičnu anamnezu za nastanak kardiovaskularnih bolesti, što potvrđuje značaj genetskog faktora u procjeni rizika. Analiza pušačkog statusa pokazala je da je 22% ispitanika pušilo, a 18% bili su bivši pušači, bez značajnih razlika prema spolu i dobi. Većina ispitanika (74%) bila je fizički neaktivna, što predstavlja važan modificirajući faktor rizika. Čak 86% ispitanika imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost, s prosječnim indeksom tjelesne mase (BMI) od 28,2. Analiza ukupnog kardiovaskularnog rizika pokazala je da je 68% ispitanika svrstano u kategoriju vrlo visokog rizika, što zahtijeva prioritetnu pažnju primarne zdravstvene zaštite. Postoji statistički značajna povezanost kontrole non-HDL holesterola i pušenja sa nivoom kardiovaskularnog rizika, ali ne i kontrole drugih kardiovaskularnih rizičnih faktora.