UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Elma Mrkaljević, dipl.med.sestre/tehničar javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom“Životne navike pacijenata sa arterijskom hipertenzijom” dana 30.10.2025. godine u 14,00 sati u učionici Zavoda za anatomiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Olivera Batić-Mujanović, redovni profesor za nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli – predsjednik
- dr.sc. Enisa Ramić, vanredni profesor, za nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli –mentor i član
- Dr. sc. Selmira Brkić, redovni profesor, za nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član
Za zamjenika članova Komisije imenuje se dr.sc. Sehveta Mustafić, vanredni profesor, za nastavni predmet “Patofiziologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
Rezime
Studija je uključila ukupno 100 ispitanika sa arterijskom hipertenzijom: 46% muškaraca i 56% žena. Prosječna životna dob svih ispitanika bila je 63,3±8,9 godina; muškaraca 61,3±9,2 godine i žena 64,9±8,5 godine, pri čemu su žene bile statistički značajno starije od muškaraca (p=0,0463). Statistički značajno veći procenat ispitanika živio je u urbanoj sredini u odnosu na ruralnu (61% vs 39%; p=0,0278). Najveći broj ispitanika pripadao je dobnoj skupini starijih od 70 godina (32%), a najmanji dobnoj skupini od 40-50 godina (16%). Najveći procenat ispitanika imao je hipertenziju 5-10 i duže od 10 godina (38%), dok je trajanje hipertenzije manje od 5 godina bilo prisutno kod 24% ispitanika. Razlike u dužini trajanja hipertenzije u odnosu na spol nisu bile statistički značajne (p=0,6442). Statistički značajno veći procenat ispitanika imao je nekontrolisan krvni pritisak (80% vs 20%; p<0,001). Razlika u distribuciji ispitanika sa normalnim i povišenim krvnim pritiskom u odnosu na spol nije nije statistički značajna (p=0,108). Ukupna prosječna vrijednost krvnog pritiska za sve ispitanike bila je 177,95/96,55 mmHg, a muškarci su imali statistički značajno viši krvni pritisak u odnosu na žene (182,39/100,11 mmHg vs 174,17/93,52 mmHg; p=0,0013). Razlike u prosječnim vrijednostima sistolnog krvnog pritiska među dobnim skupinama bile su statistički značajne (p=0,0000). Sistolni krvni pritisak se povećavao sa starijom životnom dobi. Također, utvrđena je statistički značajna razlika i u razlikama dijastolnog pritiska u odnosu na dob (p=0,0003), sa trendom porasta u starijim grupama. Prosječne vrijednosti sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska ispitanika povećavale su se sa porastom dužine trajanja hipertenzije. Razlike su bile statistički značajne i za nivo sistolnog (p=0,0000) i dijastolnog krvnog pritiska (p=0,0008). Nezdrave životne navike bile su prisutne kod više od 40% ispitanika sa hipertenzijom: 72% ispitanika je pušilo, 41% konzumiralo je alkohol, 70% ispitanika unosilo je masnoću iznad preporučenih vrijednosti, a laganu fizičku aktivnost imalo je 70% ispitanika. Među ženama je zabilježen veći procenat pušača (60%) u odnosu na muškarce (40%), ali razlika u distribuciji pušača u odnosu na spol nije bila statistički značajna (p=0,1057). Najveći procent pušača bio u dobnoj skupini od 61-70 godina (76,9%), dok je najveći procenat nepušača bio u dobnim skupinama 40-50 godina i > 70 godina, bez statistički značajne razlike u odnosu na dob (p=0,901). Statistički značajno više muškaraca je konzumiralo alkohol u odnosu na žene (p=0,0009). Ispitanici dobne skupine 40-50 godina su u statistički značajno najvećem procentu konzumirali alkohol (p=0,001). Najveći broj ispitanika oba spola imao je umjeren ili visok unos masnoća bez statistički značajne razlike u odnosu na spol (p=0,9074) i dob (p=0,75). Većina ispitanika, bez obzira na spol, imala je laganu fizičku aktivnost pri čemu su žene u većem procentu bile fizički neaktivne u odnosu na muškarce (74,1% prema 65,2%), ali bez statistički značajne razlike u nivou fizičke aktivnosti među spolovima (p=0,4567). Postoji statistički značajan trend opadanja nivoa fizičke aktivnosti s porastom životne dobi (p=0,0014). U dobnoj skupini 40-50 godina je najviše ispitanika sa umjerenom ili teškom fizičkom aktivnošću (75,0%) i taj procent opada na 12,5% kod skupine > 70 godina. Prosječan indeks tjelesne mase (BMI) svih ispitanika bio je 25,8±3,3 kg/m², pri čemu su muškarci imali statistički značajno viši prosječni BMI (26,08±3,4 kg/m²) u odnosu na žene (25,46±3,1 kg/m²) (p=0,0102). Postoji statistički značajan utjecaj unosa masti (p<0,001) i fizičke aktivnosti (p<0,001) na BMI pacijenata. Nije utvrđena statistički značajna povezanost nezdravih životnih navika ispitanika (pušenje, konzumacija alkohola, nezdrava ishrana sa povećanim unosom masnoće i lagana fizička aktivnost) sa lošom kontrolom krvnog pritiska.Ključne riječi: arterijska hipertenzija, životne navike