UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Zelka Simić, dipl.med.sestre/tehničar javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Uticaj oralne higijene na rezultate mikrobiološke analize trahealnog aspirata”, dana 20.10.2025. godine u 14,00 sati u učionici Zavoda za anatomiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr sc. Alisa Krdžalić, vanredni profesor – predsjednik, nastavni predmet “Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli
- Dr sc. Jasmina Smajić, docent – mentor i član, nastavni predmet “Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
- Dr sc. Nijaz Tihić, vanredni profesor – član, nastavni predmeti „Medicinska mikrobiologija sa imunologijom“ i „Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Za zamjenika članova Komisije imenuje se dr sc. Merima Gegić, docent, nastavni predmet “Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
Rezime
Ventilator-povezana pneumonija (VAP) predstavlja jednu od najčešćih i klinički najznačajnijih intrahospitalnih infekcija u odjeljenjima intenzivne terapije (OIT), posebno kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji. Usna šupljina, kao prirodno mikrobiološko okruženje, može postati izvor patogene flore koja kolonizira donje disajne puteve putem mikroaspiracije, naročito kod intubiranih bolesnika. Nedovoljna ili nepravilno sprovedena oralna njega značajno povećava rizik od razvoja VAP-a.
Cilj ovog prospektivnog istraživanja bio je ispitati efekat različitih antiseptičkih sredstava i režima oralne njege na prisustvo patogenih bakterija u usnoj šupljini i traheobronhijalnom stablu kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji. U istraživanje je uključeno 120 pacijenta, podijeljena u četiri grupe u zavisnosti od korištenog antiseptika (hlorheksidin ili Skinsept Mucosa) i učestalosti toalete (svakih 6h ili 12h). Mikrobiološki uzorci (bris i aspirat) uzimani su u tri vremenske tačke po prijemu (0h), nakon 24h i nakon 72h boravka u JIT.
Analiza je obuhvatila deskriptivne metode, Cochranov Q test, McNemar test, χ² test, Fisherov egzaktni test, te napredne regresione modele – Firthovu penaliziranu logističku regresiju i negativno binomnu regresiju. Rezultati su pokazali da upotreba kombinovanih antiseptika i veća učestalost toalete značajno utiču na smanjenje kolonizacije patogenom florom, posebno nakon 72h. Prisutnost bakterija u toj fazi bila je statistički značajno povezana s nepovoljnim ishodom liječenja i produženim boravkom u jedinici intenzivne terapije.
Dobijeni nalazi ukazuju na važnost implementacije standardizovanih protokola oralne njege, prilagođenih individualnim potrebama pacijenata, kao ključne preventivne mjere u smanjenju učestalosti VAP-a i poboljšanju ukupnih kliničkih ishoda.
Ključne riječi: oralna higijena, ventilator-povezana pneumonija, mikrobiološka kolonizacija, antiseptici, intenzivna njega.