OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Elma Bošnjaković

UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET

 

O B A V I J E S T

 

Elma Bošnjaković, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: “Povezanost perfekcionizma i ispitne anksioznosti kod srednjoškolaca”. Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 16.06.2026. godine u 12:00 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

 

  1. dr. sc. Tamara Efendić, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast “Psihologija” na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
  2. dr. sc. Nermin Mulaosmanović, vanredni profesor izabran za užu naučnu oblast “Psihologija” na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član;
  3. dr. sc. Elvis Vardo, vanredni profesor izabran za užu naučnu oblast “Psihologija” na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član

 

Rezervni član Komisije: dr. sc.Melisa Husarić, vanredni profesor izabrana na užu naučnu oblast “Psihologija” na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.

 

REZIME RADA

Perfekcionizam i ispitna anksioznost predstavljaju važne psihološke pojave u školskom okruženju adolescenata budući da evaluacijske situacije često izazivaju emocionalnu napetost i zabrinutost kod učenika. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost dimenzija perfekcionizma i ispitne anksioznosti kod srednjoškolaca.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 318 učenika srednjih škola Tuzlanskog kantona. Starosna dob ispitanika ovog istraživanja je od 15 do 18 godina. U istraživanju su korišteni upitnik za procjenu ispitne anksioznosti koji su konstruisali Asamoah i Songnalle (2018), upitnik za mjerenje izraženosti perfekcionizma APS –R (The revised Almost Perfect Scale, Slaney i sur, 2001), te sociodemografski upitnik. Rezultati pokazuju da ispitanici u prosjeku iskazuju povišene vrijednosti pozitivnih dimenzija perfekcionizma, odnosno visokih standarda i reda, dok su diskrepanca kao negativna dimenzija perfekcionizma i ispitna anksioznost izražene u umjerenoj mjeri. Utvrđene su spolne razlike u dimenziji reda i nivou ispitne anksioznosti, pri čemu djevojke postižu više rezultate u odnosu na mladiće. Također je utvrđeno da se s porastom dobi povećavaju organizovanost učenika i nivo ispitne anksioznosti.

Rezultati korelacione analize ukazuju na postojanje statistički značajne pozitivne povezanosti između diskrepance i ispitne anksioznosti, dok su dimenzije visoki standardi i red slabije povezane sa ispitnom anksioznošću. Dobijeni nalazi potvrđuju značaj razlikovanja pozitivnih i negativnih aspekata perfekcionizma u razumijevanju emocionalnih reakcija adolescenata u evaluacijskim situacijama te ukazuju na potrebu razvoja preventivnih i savjetodavnih programa usmjerenih na smanjenje ispitne anksioznosti i jačanje adaptivnih obrazaca funkcionisanja učenika.