UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 12.05.2026. godine
O B A V I J E S T
Irma Bećić, bachelor logopedije i audiologije, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Verbalna fluentnost osoba starije životne dobi”dana 05.06.2026. godine u 9.30 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Amela Ibrahimagić, vanredni profesorna užoj naučnoj oblasti “Logopedija“ Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik.
- Dr. sc. Lejla Junuzović-Žunić, vanredni profesor na užoj naučnoj oblasti „Logopedija“ Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član-mentor.
- Dr. sc. Mirela Duranović, redovni profesorna užoj naučnoj oblasti “Logopedija“ Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član.
Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sc. Zamir Mrkonjić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Starenje je složen i višedimenzionalan proces koji zahvaća biološke, psihološke i socijalne aspekte ljudskog funkcionisanja. Jedno od područja koje se značajno mijenja tokom starenja jesu kognitivne sposobnosti, među kojima verbalne sposobnosti zauzimaju važno mjesto. Glavni cilj istraživanja bio je ispitati verbalnu fluentnost osoba starije životne dobi. Uzorak ispitanika se sastojao od 120 ispitanika, podjednako podijeljenih u četiri dobne skupine (40–55, 56–65, 66–75 i 76 i više godina), s 30 sudionika u svakoj skupini. Istraživanje je provedeno na području Tuzlanskog kantona. Mentalni status ispitanika procijenjen je MMSE testom (Mini Mental Status Examination). Za ispitivanje fonemske fluentnosti koristila su se slova „F“, „A“, „S“, „K“ i „P“, dok se za ispitivanje semantičke fluentnosti koristilo imenovanje životinja. Rezultati su pokazali da su ispitanici na MMSE ostvarili prosječan rezultat 24,85, što se smatra graničnim rezultatom. Utvrđeno je da nivo obrazovanja i hronološka dob utiču na rezultate mentalnog statusa ispitanika, pri čemu su oni koji su bili mlađi i imali viši nivo obrazovanja postigli značajno više rezultate na MMSE-u. Rezultati ukazuju na to da i nivo obrazovanja i hronološka dob utiču na verbalnu fluentnost starijih odraslih osoba. Ispitanici koji su bili mlađi i imali viši nivo obrazovanja postigli su bolje rezultate na zadacima fonemske i semantičke fluentnosti. Kako bi se podržala i očuvala komunikacijska kompetencija u kasnijoj životnoj dobi, preporučuje se da se programi usmjereni na poboljšanje verbalnih sposobnosti prilagode dobi i obrazovnom nivou pojedinca. Rano prepoznavanje deficita verbalne fluentnosti kod starijih odraslih osoba važno je kako bi se osigurao individualiziran pristup komunikaciji, čime se sprečava socijalna izolacija. Rezultati podupiru potrebu za interdisciplinarnim pristupom podršci starijim osobama u održavanju verbalnih sposobnosti, što će indirektno poboljšati kvalitet života tih osoba.
Ključne riječi: osobe starije životne dobi, fonemska fluentnost, semantička fluentnost, mentalni status, verbalne sposobnosti