Kada kao putnik istraživač, turista ili ljubitelj prirode krenete prema Muškoj vodi, Paučkom jezeru, ili možda Staroj Karauli na prelijepom Konjuhu u općini Kladanj, naići ćete na tablu “Rimska cesta” ili “Rimska kaldrma“.
Tablu ste možda već i vidjeli, ali, da li ste znali da iza otkrića rimske ceste stoji ime sa Univerziteta u Tuzli.
Tako je – rimsku cestu i osmanske karavanske puteve na planini Konjuh (Kladanj) otkrila je prof. dr. Mersiha Imamović sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Ova nalazišta, smatra profesorica, “svjedoče o kontinuitetu života na ovom području”.
Rimska cesta je ujedno prvi otkriveni spomenik iz antičkog doba u Kladnju, a drugi na području Tuzlanskog kantona.
Proces istraživanja trajao je nekoliko mjeseci.
Prof. dr. Mersiha Imamović
“Godine 2020. intenzivno sam radila na terenu i sjećam se da sam cijeli godišnji odmor posvetila ovom projektu, koji je realiziran u organizaciji Univerziteta u Tuzli, dok je finansijski podržan od strane Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja”, prisjeća se profesorica Imamović.
Istraživanje je počelo zbog pretpostavke starijih istraživača da je rimska cesta dolazila iz pravca Olova, nastavljajući preko prijevoja Stara Karaula, silazila je u Kladanj, odakle je dalje jednim krakom vjerovatno produžavala prema Srebrenici. Međutim, ranije nije bilo terenskih istraživanja starih puteva na Konjuhu.
“Također, tabla sa natpisom „Rimska kaldrma“ na lokalitetu Miljkovac, koji pripada ZP Konjuh, bila je moja polazna tačka”, kaže prof. Imamović.
Ipak, “brzo se pokazalo da ta kaldrma nema veze s rimskim putevima, već da je riječ o osmanskom karavanskom putu”.
“Tako sam nastavila pronalaziti sagovornike starije životne dobi, koji su se prisjećali djetinjstva i mladosti, gdje su sve nailazili na ostatke kaldrme. Uz to, konsultovala sam i radnike u ZP Konjuh i JP šume TK – one koji dobro poznaju teren. Korak po korak, došla sam do lokaliteta Metaljka, gdje sam pronašla ostatke rimske ceste, a potom do lokaliteta Dobra voda, gdje je šumsko rastinje u velikoj mjeri prekrilo kaldrmu. Bio je to proces koji je zahtijevao ljudsku i fizičku snagu, kako bi se cesti moglo prići i pristupiti njenom pažljivom čišćenju”, opisuje prof. Imamović israživački proces.
Za one koji su mislili da je arheologija uzbudljiva samo u filmovima, ova priča opovrgava sve mitove.
Zanimljivo i izazovno istraživanje rezultiralo je naučnim člankom o rimskoj cesti 2021. godine u Sloveniji, u časopisu čiji je izdavač Univerza na Primorskem (Koper).
Otkriće (kroz performans) je javnosti prezentovano 2021. godine u okviru Ljetnog Univerziteta u Tuzli.
Profesorica Imamović s ponosom ističe da “ovakvi projekti direktno pozicioniraju Univerzitet u Tuzli kao predvodnika naučne misli u Bosni i Hercegovini kroz direktan terenski rad, povezivanje akademske zajednice sa lokalnim stanovništvom i prevođenje historijskih hipoteza u konkretne materijalne dokaze”.
“Multidisciplinarni istraživački proces, pokazuje da Univerzitet u Tuzli može voditi složene istraživačke poduhvate, čime opravdava svoju društvenu odgovornost i ujedno promoviše bosanskohercegovačko kulturno–historijsko naslijeđe. Objavljivanjem naučnih radova u međunarodnim časopisima, kakav je Studia Universitatis hereditati, osigurava se globalna akademska prepoznatljivost”.
Dalja istraživanja i budući projekti profesorice Imamović fokusirat će se na socijalnu i kulturnu historiju naše države u rimsko doba.
“Na taj način omogućit će se dublji uvid u svakodnevni život, kao i u transformaciju kulturnog pejzaža”, zaključuje profesorica Imamović.
Sljedeći put kada budete prolazili pored natpisa “Rimska cesta” pokušajte sebi vizualizirati rad ovog istraživačkog tima i entuzijazam koji ih je vodio do konačnog otkrića na koje svi danas možemo biti ponosni.