OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Marija Bilić, bachelor logopedije i audiologije

UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 01.06.2026. godine

 

O B A V I J E S T


Marija Bilić, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Funkcionalni jezik osoba starije životne dobi” dana 16.06.2026. godine u 10.00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr. sc. Zamir Mrkonjić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija“
    Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik.
  2. Dr. sc. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti „Logopedija“
    Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član-mentor.
  3. Dr. sc. Silva Banović, docent na užoj naučnoj oblasti “Logopedija“,
    Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član.

Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sc. Mirela Duranović, redovni profesor za užu naučnu oblast „Logopedija“  na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Pristup javnosti je  slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.

 

REZIME RADA

 

Budući da proces starenja često prate promjene u jezičnim i komunikacijskim sposobnostima, važno je istražiti funkcionalnu komunikaciju kod urednoga starenja. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je ispitati funkcionalnu komunikaciju starijih osoba urednoga kognitivnog statusa. Uzorak su činile osobe rane (65 – 74 godine) i srednje starosti (75 – 84 godine) bez prethodno evidentiranih neuroloških ili kognitivnih poremećaja. U svrhu utvrđivanja kognitivnog statusa korištena je bosanska/hrvatska verzija Montrealske ljestvice kognitivne procjene.Za procjenu funkcionalnih jezičnih i povezanih kognitivnih sposobnosti primijenjen je Brisbane Evidence-Based Language Test (EBLT). Rezultati su pokazali da su ispitanici mlađe dobne skupine ostvarivali bolje rezultate u svim ispitivanim domenama u odnosu na stariju skupinu. Najmanje razlike zabilježene su u području perceptivnih vještina, dok su najveće razlike uočene u verbalnoj ekspresiji, čitanju i pisanju. Također, mlađa skupina ostvarivala je bolje rezultate u auditivnom razumijevanju, dok su kod starije skupine zabilježene veće individualne razlike u postignućima. Dobiveni rezultati upućuju na to da su osnovne perceptivne sposobnosti u starijoj dobi uglavnom očuvane, dok s porastom dobi dolazi do slabljenja složenijih jezičnih i komunikacijskih vještina. Ovi rezultati naglašavaju važnost ranoga poticanja komunikacijskih aktivnosti te pružanja podrške usmjerene na očuvanje funkcionalne komunikacije kod starije populacije.

Ključne riječi: funkcionalna komunikacija, perceptivne vještine, auditivno razumijevanje, verbalna ekspresija, čitanje, pisanje