OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Emina Turnadžić, bachelor logopedije i audiologije

UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 01.06.2026. godine

 

O B A V I J E S T

Emina Turnadžić, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Predodžbe o ranoj interveniciji djece s govorno-jezičkim poteškoćama” dana 15.06.2026. godine u 10,00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

1. Dr. sc. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija“
   Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik.
2. Dr. sc. Silva Banović, docent na užoj naučnoj oblasti „Logopedija“
   Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član-mentor.
3. Dr. sc. Amela Ibrahimagić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija“
   Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član.

Za zamjenika članova komisije imenovana je dr. sc. Vesna Bratovčić, redovni profesor za užu naučnu oblast „Specijalna edukacija i rehabilitacija“  na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Pristup javnosti je  slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.

 

REZIME RADA

 

Provedeno istraživanje imalo je za cilj ispitati predodžbe o ranoj intervenciji djece s govorno – jezičkim poteškoćama, s posebnim fokusom na razlike između roditelja i stručnjaka uključenih u ovaj proces. Istraživanje je obuhvatilo uzorak od 100 ispitanika, od čega 60 roditelja djece uključene u ranu intervenciju i 40 stručnjaka različitih profila koji rade u institucijama koje pružaju usluge rane intervencije. Podaci su prikupljeni u Centru za autizam “Mali svijet” u Lukavcu, Centru za autizam “Mali svijet” Živinice te Centru za patologiju sluha i govora “Logomedical” u Srebreniku, putem dva strukturirana upitnika, prilagođena za svaku grupu ispitanika. Odgovori su vrednovani Likertovom skalom od pet stepeni. U obradi podataka korištene su deskriptivne statističke metode te t – test za nezavisne uzorke. Rezultati istraživanja ukazuju na značajne izazove u organizaciji i dostupnosti usluga rane intervencije. Utvrđeno je da se djeca u tretman najčešće uključuju u kasnijoj predškolskoj dobi, između četvrte i šeste godine života, što odstupa od preporuka koje naglašavaju važnost što ranijeg uključivanja. Također, zabilježena su značajna kašnjenja između postavljanja dijagnoze i početka tretmana, pri čemu veliki broj ispitanika navodi čekanje duže od godinu dana. Dodatni problem predstavlja i geografska udaljenost. Neovisno o navedenim ograničenjima, roditelji i stručnjaci iskazuju pretežno pozitivne stavove prema ranoj intervenciji.

Ključne riječi: rana intervencija, predodžbe roditelja, predodžbe stručnjaka, govorno – jezičke poteškoće.