OBAVIJEST O ODBANI ZAVRŠNOG MAGSTARSKOG RADA – Emir Trepanić, bachelor tjelesnog odgoja i sporta

UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ZA TJELESNI ODGOJ I SPORT
Tuzla, 22.04.2026. godine

 

OBAVIJEST

 

Emir Trepanić, bachelor tjelesnog odgoja i sporta javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Razlike u bazično-motoričkim sposobnostima u odnosu na hronološku dob dječaka sportista 9-11 godina” dana 11.06.2026. godine u 13.00 sati u amfiteatru Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr. sc. Melika Muratović, redovni profesor – uža naučna oblast “Sportske igre”,
    Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli; predsjednik,
  2. Dr. sc.Osman Lačić, redovni profesor za užu naučnu oblast “Teoretsko-metodičke osnove sporta”,
    Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli; mentor i član.
  3. Dr. sc. Jasmin Bilalić, vanredni profesor- uža naučna oblast “Teoretsko-metodičke osnove sporta”,
    Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli; član.

 

Za zamjenika članova komisije imenovan je dr. sc. Tarik Huremović, redovni  profesor za užu naučnu oblast „Teoretsko-metodičke osnove sporta “ na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli.

Pristup javnosti je  slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.

 

REZIME RADA

 

Cilj ovog istraživanja je da se utvrde razlike u bazično-motoričkim sposobnostima mladih fudbalera u odnosu na hronološku dob.

Za potrebe ovog istraživanja odabran je uzorak dječaka sportista starosti 9-11 godina koji treniraju fudbal u NK “Bratstvo” Gračanica.  Ukupan broj entiteta iznosi 57 mladih sportista, sa subuzorcima od 22 dječaka starosti 9 godina, 19 dječaka starosti 10 godina i 16 dječaka starosti 11 godina.

Izbor varijabli izvršen je u skladu sa problemom i ciljem koji se nameću u ovom istraživanju, a na osnovu kojih se može doći do relevantnih pokazatelja u razlici bazično-motoričkih sposobnosti u odnosu na hronološku dob djece. Ukupno deset varijabli bazično motoričkih sposobnosti.

Podaci u ovom istraživanju izraženi su i prikazani deskriptivnom statistikom i  T-test za male nezavisne uzorke primijenjen je u svrhu utvrđivanja razlika u bazično-motoričkim sposobnostima u odnosu na starosnu grupu. 

Opći zaključak  je, da su na osnovu iznesenih rezultata dobivenih unutar ovog istraživanja nisu potvrđene sve teorijske pretpostavke ovog rada.

U razlikama bazično-motoričkih sposobnosti između fudbalera starosti 9 i 10 godina u cijelom istraživanom prostoru ovih sposobnosti, ni u jednoj varijabli nije došlo do statistički značajnih razlika u bazičnim sposobnostima kod djece ova dva uzrasta. Čime je odbačena parcijalna hipotezu H1 koja glasi: H1 –Očekuju se statistički značajne razlike u bazično-motoričkim sposobnostima između fudbalera starosti 9 i 10 godina.

Značajne razlike desile su se u varijablama Vođenje lopte u slalomu kao reprezentanta koordinacije donjih ekstremiteta, zatim Taping nogom koji predstavlja segmentarnu brzinu donjih ekstremiteta i u varijabli Trčanje 4×15 metara koja reprezentuje brzinsku izdržljivost.

Analizirajući rezultate razlika u bazično-motoričkim sposobnostima fudbalera hronološke

dobi 10 i 11 godina od deset primijenjenih varijabli u tri varijable došlo je do statistički značajnih razlika a u korist starijeg uzrasta, odnosno jedanaestogodišnjaka. Gdje kandidat konstatuje  djelimično prihvatanje parcijalne hipotezu H2 koja glasi: H2 – Očekuju se statistički značajne razlike u bazično-motoričkim sposobnostima između fudbalera starosti 10 i 11 godina.

Dobiveni razultati razlika u bazično-motoričkim sposobnostima fudbalera starosti 9 i 11 godina u sedam varijabli, od ukupno deset varijabli, desile su se statistički značajne razlike u korist jedanaestogodišnjaka. Najveće razlike detektovane su u sljedećim varijablama po hijerarhiji značajnosti a to su: koordinacija donjih ekstremiteta, brzinska izdržljivost, segmentarna brzina donjih ekstremiteta, repetativna snaga trbušne musculature, eksplozivna snaga donjih ekstremiteta, koordinacija cijelog tijela i repetativna snaga leđne muskulature.

Na osnovu kojih je prihvaćena parcijalnu hipotezu H3 koja glasi: H3 – Očekuju se statistički značajne razlike u bazično-motoričkim sposobnostima između fudbalera starosti 9 i 11 godina.

 U rezultatima t-testa koji je primijenjen u svrhu testiranja hipoteza te verifikacijom parcijalnih hipoteza možemo djelimično prihvatiti generalnu hipotezu H koja glasi:H – Očekuju se statistički značajne razlike u bazično-motoričkim sposobnostima fudbalera u odnosu na hronološku dob.

Ključne riječi: razlike, bazične motoričke sposobnosti, tehničko, dječaci, fudbaleri, hronološka dob 9-11 godina