UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Jelena Tomić, dipl. sanitarni inžinjer javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Uticaj depresije i urinarnih infekcija na ishode liječenja imunomodulatornom terapijom u pacijenata sa multiplom sklerozom“ dana 18.06.2026. godine u 14,00 sati u Sali za sjednice Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Renata Hodžić, vanredni profesor– predsjednik
(nastavni predmet “Neurologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Aida Šehanović, vanredni profesor – mentor i član
(nastavni predmet “Neurologija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sc. Olivera Batić- Mujanović, redovni profesor – član
(nastavni predmet “Porodična medicina” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Za zamjenika članova Komisije izprethodnog stave ovog člana imenuje se dr. sc. Azra Kurtić, vanredni profesor, za nastavnipredmet “Psihologija komunikacija”Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost depresije i urinarnih infekcija kod pacijenata sa multiplom sklerozom na imunomodulatornoj terapiji, te procijeniti njihov uticaj na adherenciju, relaps bolesti, stepen invaliditeta i kontinuitet liječenja. Istraživanje je obuhvatilo 102 pacijenta. Depresivnost je procjenjivana Beckovom skalom za depresiju, stepen invaliditeta EDSS skalom, a kognitivni status Mini-Mental testom. Prikupljeni podaci analizirani su primjenom odgovarajućih deskriptivnih i inferencijalnih statističkih metoda.
Rezultati su pokazali da je depresivno raspoloženje bilo prisutno kod 27,5% pacijenata, dok je patološki nalaz urina zabilježen kod 49,2% ispitanika. Utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija između stepena depresivnosti i adherencije na terapiju. Pacijenti sa urinarnom infekcijom imali su značajno veći rizik od odgađanja ili prekida imunomodulatorne terapije. Također, pacijenti sa depresijom imali su statistički značajno veći broj relapsa, dok nije utvrđena statistički značajna razlika u EDSS skoru između pacijenata sa i bez depresije, niti između pacijenata sa i bez urinarne infekcije.
Zaključno, rezultati ukazuju da su depresija i urinarne infekcije česti i klinički važni komorbiditeti kod pacijenata sa multiplom sklerozom. Njihovo pravovremeno prepoznavanje i praćenje može doprinijeti boljoj organizaciji liječenja, očuvanju kontinuiteta terapije i unapređenju ukupnog ishoda bolesti.
Ključne riječi: multipla skleroza, depresija, urinarne infekcije, imunomodulatorna terapija, adherencija, relaps, EDSS