UNIVERZITET U TUZLI
FILOZOFSKI FAKULTET
O B A V I J E S T
Šejla Smajić javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom: “Die Heimat als Erinnerungskonstrukt in Saša Stanišićs Roman „Herkunft“ (Domovina kao konstrukt sjećanja u romanu „Herkunft“ Saše Stanišića)”.Javna odbrana završnog magistarskog rada obavit će se 28.12.2023. u 15:30 sati na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- dr. sc. Jasmina Zlatarević, docent izabrana za užu naučnu oblast „Njemačka književnost“ na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću, predsjednik,
- dr. sc. Jasmina Đonlagić, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast „Njemačka književnost“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član,
- Dr. sc. Azra Bešić, vanredni profesor izabrana na užu naučnu oblast „Savremeni njemački jezik“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član.
Rezervni član Komisije: dr.sc. Alma Halidović, vanredni profesor izabrana za užu naučnu oblast, „Savremeni njemački jezik“ na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08 do 14 sati.
REZIME RADA
Od sredine 20. stoljeća u svjetlu prostornog obrata (spatial turn) dolazi do značajne promjene koncepcije pojma domovina, koji se udaljava od orijentacije u prostoru u smislu staništa, mjesta rođenja ili prebivališta. Potaknuto recentnim globalnim zbivanjima dolazi do ponovnog propitivanja pojma domovine posebno u okviru savremenog romana, koji se temelji na refleksijama i promatranjima individua koje zbog raznih distopijskih, apokaliptičnih dešavanja gube dom, porodicu, domovinu, svoj zavičaj, te u prinudnoj emigraciji gube sve što se smatra ključnim za pojam identiteta. Razmišljanja o izbjeglištvu iz domovine, životu i reminiscencijama o životu u različitim društveno socijalnim sistemima i kontinentima u okviru književnosti njemačkog govornog područja potaknuta su iskustvima Prvog svjetskog rata, te su intenzivirana iskustvima autora koji su u bijegu od zvjerstava Drugog svjetskog rata utočište tražili daleko od mjesta rođenja ili prebivališta. Egzil i migracija su otvorili senzibilitet za tematiku domovine, propitivanje pripadnosti mjestu kao polaznoj dimenziji u stvaranju samosvijesti, što je rezultiralo u ponovnoj promjeni paradigme. Napuštanje domovine kao geografske odrednice i osjećaj iskorijenjenosti su domovinu kao pojam udaljili od povezanosti sa lokacijom i približili je sferi nelokacije, osjećaja, nade, želje i sjećanja. U romanima njemačkog govornog područja domovina prestavlja višeznačajan i raznovrstan fenomen koji se mijenja uslovljen istorijskim i socijalnim stanjima, te je u velikoj mjeri potkrijepljen je individualnim iskustvima.
Cilj rada je da se predstavi pojam domovine u savremenoj njemačkoj književnosti sa fokusom na analizu romana „Herkunft“ autora Saše Stanišića kao predstavnika savremenih romanesknih tendencija autora migracijske književnosti njemačkog govornog područja prilikom čega će se posebna pažnja posvetiti poimanju domovine u kontekstu raseljenog pojedinca i osjećaja iskorijenjenosti kao posljedicu napuštanja ognjišta, te kao polaznu tačku u pogledu kreiranja pojmovnih odrednica i značajki savremenih shvatanja zavičaja, staništa, ognjišta.
