UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Patricija Ćaljkušić, diplomirani fizioterapeut javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Značaj fizioterapije u ranoj rehabilitaciji novorođenčadi sa infantilnim tortikolisom“ dana 30.04.2025. godine u 13,00 sati u učionici Zavoda za faramkologiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sci. Dževad Džananović, vanredni profesor – predsjednik, (nastavni predmet “Fizijatrija i rehabilitacija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sci. Selma Muratović, vanredni profesor – mentor i član, (nastavni predmet “Pedijatrija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli),
- Dr. sci. Evlijana Zulić, vanredni profesor – član, (nastavni predmet “Pedijatrija” na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Za zamjenika članova Komisija iz prethodnog stava ovog člana imenuje se dr. sci. Asja Hotić-Hadžiefendić, docent, za nastavni predmet “Fizijatrija i rehabilitacija” Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
Rezime
Infantilni tortikolis jedno od najčešćih oboljenja lokomotornog aparata koji se javlja kao posljedica porođajne traume ili problema vezano za vrijeme intrauterinog života. Karakterističan znak deformacije vrata odnosno infantilnog tortikolisa je prvenstveno izražena laterofleksija glave na jednu stranu, te rotacija lica na stranu kontra laterofleksiji.
Promjene se primjete već nakon rođenja, dok u kasnijim mjesecima dolazi do pogoršanja stanja ukoliko nije učinjena adekvatna fizikalna terapija. U radu su prikazani i analizirani rezultati retrospektivnog petogodišnjeg istraživanja u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, u vremenskom periodu od 1.1.2019. – 31.12.2023. godine novorođenčadi sa infantilnim tortikolisom, podaci o trudnoći i porodu njihovih majki, te udruženost sa drugim oboljenjima novorođenčadi. Takođe su analizirani i rezultati ankete roditelja oboljele novorođenčadi kada je započeo tretman fizioterapeuta po preporuci fizijatra i ishod liječenja nakon 12 mjeseci. Tokom petogodišnjeg perioda (2019-2023.godina) na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Tuzla je rođeno 16.899 novorođenčadi, od čega je kod 141 novorođenče (0.84%) dijagnostikovan infantilni tortikolis. Našli smo da je infantilni tortikolis prema spolu češće,stupljen kod ženske novorođenčadi (51.77%), dok je nešto manji procenat kod muškem novorođenčadi (48.23%), bez statistički značajne razlike. Kod muške i ženske novorođenčadi dominira desnostrani infantilni tortikolis (62.41%), bez statistički značajne povezanosti između spola novorođenčeta i strane pojave infantilnog tortikolisa. Svake naredne godine je evidentan rast broja novorođenčadi sa kongenitalnim tortikolisom, tako da za jednu godinu povećanje broja novorođenčadi sa tortikolisoma za 3.1 novorođenče. Analizirani su riziko faktori od strane majke i od strane novorođenčadi za nastanak infantilnog tortikolisa. Starosna dob majke kao riziko faktor nastanka infantilnog tortikolisa
uz značajnu statističku razliku je evidentna je između 25-29 godine (34.04%) i majki starosne dobi između 30- 34 godina (31.91%) gdje su najzastupljenija su novorođenčad sa infantilinim tortikolisom. Porod završen prirodnim putem je kod 54.61% majki, dok je nešto manji procenat majki kod kojih je porod završen carskim rezom 45.39%, bez statistički značajne razlike, s tim da dominiraju prvorotke (66.67%), dok su najmanje zastupljene trećerotke (1.42%).
Najveće relativno učešće među novorođenčadi sa infantilnim tortikolisom uz značajnu statistčku razliku zauzimaju novorođenčad rođena u terminu (55.32%), dok su najmanje zastupljena postterminska novorođenčad (1.42%). Najzastupljenija su novorođenčad sa infantilnim tortikolisom porođajne težine 3500-3999 g (48.23%), dok su najmanje zastupljena novorođenčad porođajne težine 2000-2499 g (2.13%), sa statistički značajnom razlikom. Apgar scor novorođenčadi sa infantilnim tortikolisom kao parameter vitalnosti na rođenju je imao kod 76.60% novorođenčadi ocjenu iznad 8, dok su najmanje zastupljena novorođenčad sa Apgara scorom 0-3 (1.42%). Postoji statistički značajna razlika u relativnom (procentualnom) učešću udruženih oboljenja kod pacijenata kod kojih je zabilježena pojava tortikolisa na desnoj strani (P<0.05) i među istim najzastupljenija su novorođenčad sa hipoksično ishemijskom encefalopatijom (35.29%), potom intrakranijalnim krvarenjima (21.57%). Značaj rane dijagnoze i ranog započinjanja tretmana fizioterapeuta je potvrđen dobijenim rezultatima našeg istraživanja. Prvi fizijatrijski pregled novorođenčadi sa tortikolisom obavljen u periodu do 7 dana nakon rođenja (50%), dok je najmanji udio novorođenčadi kod kojih je prvi pregled fizijatra načinjen nakon 2 mjeseca ili više od rođenja. Tretman fizioterapeuta se obavljao jednom sedmično kod 53% novorođenčadi, dok je najmanje onih koji su bez tretmana (21%) uz statistički značajnu razliku u relativnom učešću (procentu) novorođenčadi sa infantilnim tortikolisom obzirom na učestalost tretmana fizioterapeuta.
Najveći procenat roditelja novorođenčadi sa tortikolisom (90%) je educirano o sprovođenju fizioterapije u kućnim uvjetima, sa 100% izlječenjem svih anketiranih 100 novorođenčadi sa infantilnim tortikolisom. Pravovremena dijagnoza i započinjanje liječenja prije 3 mjeseca života kod 98-100% novorođenčadi će pozitivno odgovoriti na konzervativno liječenje u roku od 6 mjeseci (Caplan i sur., 2013). U slučaju odgođenog započinjanja fizikalne terapije, može se razviti asimetrija kostiju glave i lica, te deformacije kralježnice (skolioza). Pored toga, jako je važna i aktivna suradnja roditelja u rehabilitacijskom postupku, čemu treba posvetiti posebnu pozornost.