UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 10.04.2025. godine
O B A V I J E S T
Vezira Šako, bachelor socijalne pedagogije, javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Vršnjačko nasilje i uključenost roditelja u obrazovanje djece“, dana 08.05.2025. godine u 10.20 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Edin Muftić, vanredni profesor na užoj naučnoj oblasti “Poremećaji u ponašanju” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
- Dr. sc. Adela Čokić, docentna užoj naučnoj oblasti “Poremećaji u ponašanju” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član – mentor,
- Dr. sc. Meliha Bijedić, redovni profesor, na užoj naučnoj oblasti “Poremećaji u ponašanju” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, clan.
Za zamjenika članova komisije imenovan je dr. sc. Ranko Kovačević, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti „Poremećaji u ponašanju“ Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.
REZIME RADA
Glavni cilj istraživanja je utvrditi zastupljenost vršnjačkog nasilja kod učenika od 6. do 9. razreda osnovne škole, ispitati uključenost roditelja u obrazovanje djece i ispitati njihovu međusobnu povezanost. U istraživanju je sudjelovalo 334 učenika uzrasta 6. do 9. razreda. Za prikupljanje podataka korištena su dva upitnika, Olweusov upitnik o nasilju (Olweus, 2007) i Upitnik percipirane roditeljske akademske uključenosti (Carranza, You, Chhuon, Hudley, 2009., adaptiran prema Piuk, Macuka, 2020). Na ukupnom nivou kod 60,48% učenika nasilje se dogodilo jednom ili dva puta, 5,39% učenika izjavljuje da doživljava nasilje dva ili tri puta mjesečno, 1,80% učenika nasilje doživljava jednom sedmično, a 5,99% učenika nasilje doživljava nekoliko puta na sedmičnom nivou. Tako je najveći stepen nasilja zabilježen kod učenika osmog razreda, dok je najniži intenzitet nasilja zabilježen kod učenika šestog razreda osnovne škole. Više od 60% roditelja pokazuje umjereni stepen uključenosti u obrazovanju djece. Od četiri navedena područja uključenosti roditelja u obrazovanje: nadzor, pomoć, komunikacija i očekivanja najveći rezultati su zabilježeni na području nadzora i očekivanja. Kod ispitivanja povezanosti vršnjačkog nasilja i uključenosti roditelja u obrazovanje djece svi izračunati koeficijenti korelacije ranga su negativnog predznaka. To znači da veći stepen uključenosti roditelja u obrazovanje u okviru sva četiri područja: nadzor, pomoć, komunikacija, očekivanje smanjuje stepen vršnjačkog nasilja i obrnuto.
Ključne riječi: vršnjačko nasilje, uključenost roditelja, oblici nasilja, rizični faktori, saradnja