UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Amir Borić, dipl.medicinski tehničar, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Povezanost biometeoroloških prilika i subarahnoidalnog krvarenja“ dana 20.03.2025. godine sa početkom u 14,00 sati u Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.med.sc. Selmira Brkić, redovni profesorza nastavni predmet „Patofiziologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr.med.sc. Renata Hodžić, vanredni profesorza nastavni predmet „Neurologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, mentor i član
- Dr.med.sc. Olivera Batić-Mujanović, redovni profesor, zanastavni predmet „Porodična medicina“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član
Zamjenski član Komisije dr.med.sc. Fatima Numanović, profesor emeritus za nastavne predmete „Medicinska mikrobiologija sa imunologijom“ i „Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Ova retrospektivna studija istražuje učestalost spontane subarahnoidalne hemoragije (SAH) u odnosu na godišnje doba, atmosferski pritisak, vlažnost zraka i pad temperature. Istraživanje je obuhvatilo 105 pacijenata hospitalizovanih u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla od januara 2016. do decembra 2020. godine. Dijagnoza SAH-a postavljana je na osnovu kompjuterizovane tomografije i/ili lumbalne punkcije, dok su pacijenti klasifikovani u „aneurizmatsku“ i „ne-aneurizmatsku/nepoznatu“ grupu na osnovu CT angiografije krvnih sudova. Analizirani su demografski podaci ispitanika, uključujući dob, spol i faktore rizika kao što su hipertenzija, pušenje, dijabetes mellitus i konzumacija alkohola. Neurološki status procjenjivan je Hunt-Hess skalom na prijemu. Biometeorološki podaci uključivali su datum nastanka tegoba, temperaturu zraka dan prije i na dan događaja, vlažnost zraka i atmosferski pritisak, prikupljene iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Rezultati su pokazali da je 91% pacijenata hospitalizovano unutar 72 sata od početka simptoma, a dvije trećine su imali dobar neurološki status (Hunt-Hess stupnjevi 1-3). Pušenje, konzumacija alkohola i hipertenzija identificirani su kao najčešći faktori rizika. Nakon cerebralne angiografije, aneurizme su potvrđene kod 80% pacijenata, s najčešćom lokalizacijom u srednjoj moždanoj arteriji (26,67%) i prednjoj komunikantnoj arteriji (20,90%). Stopa rupture aneurizmi manjih od 7 mm iznosila je 55,23%, dok je za aneurizme veće od 7 mm iznosila 33,33%. Sezonska analiza pokazala je da je incidenca SAH-a bila najviša u zimskim mjesecima, s vrhuncem u januaru (20%) i decembru (15,23%), dok je najniža bila u aprilu, junu i avgustu (3,80%). Statistički značajna povezanost (p<0,05) ukazala je na veći rizik od SAH-a u zimskim mjesecima. Takođe, incidenca SAH-a bila je najveća prijepodne i navečer, dok je bila najniža noću (p<0,05). Meteorološki faktori su imali različite efekte. Iznenadni pad temperature bio je povezan s povećanim brojem aneurizmatskog SAH-a (p<0,03), dok vlažnost zraka nije imala značajnu povezanost (p=0,21). S druge strane, prosječni dnevni atmosferski pritisak pokazao je umjerenu pozitivnu povezanost s incidencijom akutnog SAH-a (p<0,05). Ova studija potvrđuje sezonski uticaj i uticaj meteoroloških faktora na incidenciju SAH-a, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjem mehanizama koji povezuju vremenske prilike s cerebrovaskularnim incidentima.