UNIVERZITET U TUZLI
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitetska 1
Tuzla
O B J A V L J U J E
Kandidat Emina Karić, dipl.ing. medicinske radiologije, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom „Značaj MR spektroskopije u dijagnostici postiradiaciono izmijenjenog ruba nakon operacije malignih tumora mozga“ dana 24.03.2025. godine sa početkom u 13,00 sati u Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.med.sc. Dževdet Smajlović, redovni profesorza nastavni predmet „Neurologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik
- Dr.med.sc. Bilal Imširović, docentza naučno područje: Biomedicina i zdravstvo, polje: Kliničke medicinske nauke, grana: Radiologija na Studiju zdravstvene njege Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru (ekvivalentno izboru na nastavnom predmetu „Kompjuterizovane radiološke metode“ na Odsjeku zdravstvenih studija Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli), mentor i član
- Dr.med.sc. Jasmina Smajić, vanredni profesor, zanastavni predmet „Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, član
Zamjenski član Komisije dr.med.sc. Renata Hodžić, vanredni profesor za nastavni predmet „Neurologija“ na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Uvod: Primarni tumori mozga karakterišu se infiltrativnim rastom, pa se hirurško liječenje često kombinuje sa postoperativnom radioterapijom i ciljanom kemoterapijom. Konvencionalna postoperativna radioterapija uništava i usporava rast tumorskih ćelija, ali istovremeno može oštetiti moždano tkivo što u konačnici dovodi do ozljede zračenjem. Zbog toga je konvencionalnim snimanjem teško odrediti je li nova lezija na reseciranom ili ozračenom području recidiv tumora ili oštećenje zračenjem, a što predstavlja značajan dijagnostički i klinički izazov.
Materijal i metode: Retrospektivno je pregledano 50 pacijenata sa dijagnozom tumora mozga koji su operisani i postoperativno tretirani zračenjem. Svim pacijentima je urađen konvencionalni MRI pregled mozga koji je uključivao i kontrastni MRI pregled (CE-MRI) tediffusion weighted imaging (DWI). Naknadno je svim pacijentima urađena i MR spektroskopija.
Rezultati: Statističkom obradom dobivenih rezultata utvrđeno je da postoji signifikantna razlika između tačnosti rezultata „konvencionalnog MRI pregleda“ i nalaza MR spektroskopije. PrimjenomWilcokson rank sum testa za zavisne uparene uzorke, pri čemu jedan uzorak predstavlja rezultate dijagnostičke metode “standardni MRI pregled” a drugi metoda koja se zove “MR spektroskopija” (n=50, dvostrani test), dobili smo vrijednost statistike W=925, za koju imamo p-vrijednost=0,0009552, a koja pada izvan intervala prihvatanja hipoteze: spektroskopija ne daje informaciju više u odnosu na “standardni MRI pregled”.
Zaključak: Konvencionalna magnetna rezonansa, uključujući kontrastnu MRI (CE-MRI) i difuziono mjerenje (DWI), je dobra orjentaciona metoda u početnoj evaluaciji pacijenata sa dijagnozom tumora mozga koji su operisani i postoperativno tretirani zračenjem. MR spektroskopija je značajan dijagnostički alat u praćenju i evaluaciji postoperativnih margina nakon hirurškog i postoperativnog onkološkog tretmana bolesnika sa tumorom mozga. Značaj MR spektroskopije se ogleda u dijagnostičkom potencijalu i neinvazivnosti procedure, dugoročnom kliničkom značaju, izbjegavanju ponavljanih biopsija ruba, izbjegavanju neizvjesnosti koju prati vremensko praćenje bolesnika, oslanjanje na klinički tok bolesti te dijagnostički limiti karakteristični za standarne MR procedure.
Ključneriječi: Tumor mozga, MRI, MR spektroskopija.