UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidat Nedim Ferizović, BA, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Konstitutivnost kao prepreka ostvarenju demokratskog suvereniteta u Bosni i Hercegovini”, dana 07.02.2025. godine sa početkom u 13,30 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sc. Dženeta Omerdić, redovni profesor – predsjednik
(uža naučna oblast “Državno i međunarodno javno pravo” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli), - Dr. sc. Amela Čolić, redovni profesor – mentor i član
izabrana na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću na predmetima „Uvod u nauku o državi i pravu“ i „Pravo EU“ – ekvivalentno izboru na užoj naučnoj oblasti „Državno i međunarodno javno pravo“na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli), i - Dr. sc. Zlatan Begić, vanredni profesor – član
(uža naučna oblast “Državno i međunarodno javno pravo” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
- Dr. sci. Amir Karić, redovni profesor – zamjenski član
(uža naučna oblast “Državno i međunarodno javno pravo” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Jedno od temeljnih pitanja svake države jeste pitanje njenog suvereniteta. Kao jedan od osnovnih elemenata za postojanje i priznanje države, suverenitet je ono što definiše državu, jer predstavlja njenu vrhovnu vlast i sposobnost donošenja odluka neovisno o vanjskim i unutrašnjim pritiscima. Pitanje nosilaca suvereniteta uvijek se nameće kao jedno od ključnih kada govorimo o suverenitetu. Iako se koncept suvereniteta često uzima zdravo za gotovo u stabilnim državama, on postaje ključno i sporno pitanje u društvima koja prolaze kroz duboke političke i institucionalne transformacije – upravo kao što je slučaj s Bosnom i Hercegovinom. U Bosni i Hercegovini, pitanje suvereniteta i nosilaca suvereniteta dobija dodatnu složenost zbog specifičnog ustavnog uređenja koje je proizašlo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i oblikovalo jedinstven ustavni poredak s brojnim izazovima.
Poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava najbolje se ostvaruje kroz njihovo dosljedno povinovanje i primjenu u pravnom i političkom poretku jedne države. U slučaju Bosne i Hercegovine, ti standardi su dodatno učvršćeni time što su sastavni dio Ustava BiH, pri čemu imaju prednost u primjeni nad ostalim pravnim normama. Međutim, u praksi dolazi do njihove kolizije s ustavnim odredbama o konstitutivnosti naroda, koje predstavljaju nadkrovljujuće načelo političkog sistema. Osim toga, primjena međunarodnih standarda ljudskih prava često se suočava s ograničenjima koja proizlaze iz entitetske podjele i Izbornog zakona BiH, koji je oblikovan upravo kao posljedica ovih ustavnih odredbi. Na taj način, pravni okvir BiH istovremeno normativno afirmira ljudska prava i postavlja institucionalne prepreke njihovoj punoj primjeni, što dovodi do pravne i političke napetosti u sistemu.
U cilju temeljitog razmatranja pitanja suvereniteta i njegovog odnosa prema međunarodnim standardima ljudskih prava, ovaj rad će se osloniti na širok spektar izvora, uključujući ustavne i međunarodne pravne akte, sudsku praksu, akademske analize i relevantne političke dokumente. Posebna pažnja biće posvećena definisanju demokratskog suverenitet, te načinu na koji se isti realizuje kroz djelovanje domaćih i međunarodnih institucija. Analizom pravnih i političkih posljedica kolizije između međunarodnih standarda ljudskih prava i ustavnih odredbi o konstitutivnosti naroda, nastojaće se utvrditi u kojoj mjeri su trenutno važeća rješenja usklađena s temeljnim principima međunarodnog prava, odnosno demokratskog suvereniteta. Također, rad će istražiti potencijalne pravne i institucionalne mehanizme koji bi mogli omogućiti uspostavljanje ravnoteže između normativnih obaveza države i realnih političkih odnosa unutar BiH. U tom kontekstu, poseban naglasak će biti stavljen na ulogu međunarodnih sudova, tijela nadležnih za zaštitu ljudskih prava te uticaj međunarodne zajednice na oblikovanje i primjenu ustavnog i pravnog poretka u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: Demokratski suverenitet, konstitutivnost, međunarodni standardi ljudskih prava, Ustavni poredak Bosne i Hercegovoine, kolizija pravnih normi;