UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Almir Buljubašić, bach.-inž.rudarstva javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom: „Uticaj principa usitnjavanja na količinu sraslaca za podinski sloj Rudnika mrkog uglja „Breza'”, u petak, 24.05.2024. godine sa početkom u 14 sati u Amfiteatru/slobodna učionica Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Sunčica Mašić, redovni profesor,
uža naučna oblast Priprema mineralnih sirovina, transport i izvoz u rudarstvu i materijali
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli, predsjednik - Dr.sci.Nedžad Alić, vanredni profesor
uža naučna oblast Priprema mineralnih sirovina, transport i izvoz u rudarstvu i materijali
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli - Dr.sci. Admir Softić, docent
uža naučna oblast Priprema mineralnih sirovina, transport i izvoz u rudarstvu i materijali
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 09,00 do 15,00 sati.
REZIME RADA
U radu su analizirani uticaji različitih mehanizama usitnjavanja sa aspekta oslobođenosti mineralnih zrna korisne mineralne sirovine. Analiziran je primjer podinskog sloja u RMU „Breza“, koji shodno svojoj litološkoj strukturi sadrži znatan udio sraslaca. Za analizu koristile su se tri vrste drobilica, sa različitim konstrukcionim rješenjima usitnjavanja materijala koja su bila izražena kroz različite karaktere sila koje dejstvuju na materijal u procesu usitnjavanja. Uzeti su uzorci koji su prethodno bili usitnjeni u čeljusnoj drobilici, te je na istim određen granulometrijski sastav, nakon čega su se isti izdrobili u tri različite vrste drobilica i to u valjkastoj, udarnoj i čekićnoj drobilici. Nakon određivanja granulometrije izlaza, urađena je analiza na osnovu postavljenog modela oslobađanja uglja koja se zasnivala na parametrima zapreminske mase različitih litoloških slojeva i njihovih stepena usitnjavanja. Nakon izvršene analize su uviđene znatne razlike sa aspekta usitnjavanja i količine sraslaca, a samim tim i oslobođenosti u zavisnosti od principa odnosno izbora mehanizma usitnjavanja. Mehanizmi koji su koristili udarno dejstvo sa smanjenim udjelom trenja su pokazali najbolje rezultate i postigli najveći intenzitet oslobađanja zrna uglja. Drobilice sa konstrukcionim riješenjem zaosnovanim na pritisku i trenju su pokazali slabije rezultate oslobađanja, a što se moglo objasniti većim intenzitetom djelovanja trenja.
