U utorak, 29.10.2024. godine održan je drugi dan Zimske škole Rod i umjetnost koju organizuju Univerzitet u Tuzli, TPO Fondacija i Univerzitetski gender resursni centar (UNIGeRC) Univerziteta u Sarajevu.
Prvo predavanje drugog dana Zimske škole Rod i umjetnost, dr.sc. Anisa Avdagić, vanredna profesorica Filozofskog fakulteta Univerzieta u Tuzli, na temu Kad žene „naprave scenu“: žensko dramsko pismo u Bosni i Hercegovini. Kroz ovo predavanje predavačica je svjesno obrnula značenjsku vrijednost frazema „napraviti scenu“, vratila mu doslovnost, te pokazla kako bosanskohercegovačke dramske spisateljice – te divne „svađalice“ i njihove „neprimjerene scene“ – kreiraju umjetnost i umjetničke događaje u kulturi koji pomjeraju granice reprezentiranja i razumijevanja društvenih normi o rodu. Pokazano je kako njihova dramska umjetnost, kroz različite poetike, razvija specifičnu etiku brižnosti (zamišljanje tuđeg iskustva kao mogućeg svog), odgovornost za marginalizirane i ranjive, te traži izlaz iz kulture nasilja. U prvom dijelu predavanja – kroz mali književnopovijesni pregled – pokazan je razvoj ženskog dramskog pisma u Bosni i Hercegovini i spomenute su najvažnije autorice, a zatim su na konkretnim primjerima (kraćim scenama), u zajedničkom radu sa studenticama i studentima, opisani ključni elementi savremene bosanskohercegovačke ženske dramske prakse zbog kojih bi se ona mogla odrediti kao etički angažirana.
Tijana Matijević, naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, održala je predavanje na temu Postjugoslovenska književnost kao feministička književnost? O mogućim vezama roda i literature (and why it matters). Kroz predavanje i diskusiju mapirane su osnovne osobine savremene književne produkcije koju možemo nazvati postjugoslovenskom, kao i zašto je to važno i kako nam u tome ne samo pomažu feminizam i rod, već i na koji način su oni konstitutivni za postjugoslovensko književno polje. Postjugoslovenska literatura je nužno otvoreno polje, i prostorno, kao polje koje presijeca jezike i društva nastala nakon raspada Jugoslavije, ali i vremenski, u smislu u kome s jedne strane proizilazi iz, ili se sjeća Jugoslavije i jugoslovenske književnosti, a s druge je okrenuto budućnosti. Predavačica je pokazala da je ova kompleksna pitanja moguće na novi način sagledati upravo iz pozicije feminističke (kontra)javnosti, a na neka od njih možda i odgovoriti baveći se načinima na koje rod strukturira književni tekst.
Radionicu na temu Identitet i rod u filmovima i tv serijama o superjunacima održala je dr.sc. Selma Veseljević Jerkovič, vanredna profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Mnogo je filmova i TV serija o superjunacima čiji protagonisti utjelovljuju inkluzivnu i intersekcijsku drugost, promiču društveno-politički angažman gledatelja, ali i spajaju utopijske nade i distopijske strahove. Žene se prikazuju u aktivnijim ulogama poput voditeljica timova, borkinja za prava potlačenih i superjunakinja koje spašavaju cijeli univerzum. Međutim, primjećeno je da je fokus uglavnom na superjunakinjama čija su iskustva diskriminacije ograničena na seksizam, dok se druge diskriminacije povezane s grupom samo sporadično spominju u obliku sporednih likova. U okviru ove radionice fokus je bio na istraživanju i kontekstualiziranju rodnog, ali i etničkog, vjerskog, ekonomskog i drugih identiteta u savremenim filmovima i serijama o superjunacima.
Književnica Lejla Kalamujić održala je predavanje pod nazivom Jesam li privilegovana?, posvećeno razmatranju vlastitih iskustava autorice o radu u književnom polju, kako na domaćoj tako i na inostranoj književnoj sceni. Krenuvši od položaja književnice (umjetnice) u patrijarhalnim odnosima u društvu i umjetničkom životu, predavačica je razmotrila ulogu i položaj književnica danas u odnosu na prethodnice. Također, predavanje se bavilo i kolonijalnim odnosom malih i velikih kultura, te mjestu koje književnici, a posebno književnice, imaju (dobivaju) u širem evropskom kontekstu – šta se od njih danas očekuje, a šta im se zabranjuje.
