UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
Ul. Muhameda HevaijaUskufija br.7.
T U Z L A
O B J A V L J U J E
Kandidat Faris Hasanović, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Zaštita vanjskih granica Evropske unije u kontekstu globalne migrantske krize ”, dana 29.09.2021. godine sa početkom u 14,00 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sci. Amir Karić, vanredni profesor – predsjednik
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli), - Dr.sci. Dženeta Omerdić, vanredni profesor – mentor i član
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli) i - Dr.sci. Zlatan Begić, vanredni profesor – član
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli),
- Dr.sci. Izudin Hasanović, redovni profesor – zamjenski član
(Uža naučna oblast „Državno i međunarodno javno pravo“, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
REZIME RADA
Migrantska kriza u Evropi nesumnjivo predstavlja jedan od najvećih izazova s kojima se Evropska unija suočava u toku svog postojanja. Nakon eskalacije iste u ljeto 2015. godine, granice mnogih država članica našle su se u opasnosti, a funkcioniranje same Unije postalo je upitno. Pitanje suvereniteta ove „sui generis“ međunarodne organizacije uzrokovalo je pojavu oprečnih stavova u naučnom i javnom diskursu o budućnosti same Unije. Iako brojni pravni stručnjaci i teoretičari smatraju da Evropska unija posjeduje karakteristike države, postoje određeni ključni elementi državnosti koji joj ipak nedostaju.
Sve navedeno je predstavljalo otežavajuću okolnost u davanju adekvatnog odgovora kada je u pitanju zaštita vanjskih granica EU, a ujedno i nacionalnih granica velikog broja država članica. Migrantska kriza je ispoljila brojne nedostatke zajedničke politike azila i ukazala na nužnost reforme dotadašnjeg sistema. Uz lidersku ulogu najsnažnijih država članica, provedene su prijeko potrebne reforme u oblasti sigurnosti, zaštite granica, odbrane i vanjske politike. Osnaživanje organizacija poput Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu, dosljedna primjena zajedničke baze za identifikaciju tražitelja azila, kao i donošenje brojnih uredbi poput najnovije Dublinske – doprinijelo je rješavanju migrantske krize na evropskom tlu. Međutim, velika mana u procesu zaštite vanjskih granica EU (koji se na kraju ipak pokazao uspješnim) bilo je masovno kršenje ljudskih prava i sloboda ugrožene (migrantske) populacije, što bi Unija u budućnosti svakako morala izbjeći kako ne bi izgubila svoju humanitarnu komponentu po kojoj je godinama bila prepoznatljiva u međunarodnim odnosima.
Ključne riječi: Evropska unija, suverenitet, državnost, migrantska kriza, izbjeglice, politika azila, ljudska prava i slobode, zaštita granica.