UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
Tuzla, 09.02.2022. godina
Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Sekretarijat Univerziteta
O B J A V L J U J E
Azra Delić, bachelor geografije javno će braniti završni magistarski rad, pod naslovom: „Fizičkogeografska osnova prostornog planiranja otoka Lošinj u funkciji razvoja turizma” u ponedjeljak 21.02.2022. godine u Sali broj: 203 Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, sa početkom u 12 sati pred Komisijom u sastavu:
- Dr sc. Semir Ahmetbegović, vanredni profesor, predsjednik Komisije
Uža naučna oblast “Fizička geografija”
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli - Dr sc. Edin Hadžimustafić, docent, mentor
Uža naučna oblast “Fizička geografija”
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli - Dr sc. Fadila Kudumović Dostović, vanredni profesor, član
Uža naučna oblast “Regionalna geografija”
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli
Zamjenski član dr.sci. Alen Lepirica, vanredni profesor za užu naučnu oblast „Fizička geografija“ Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pristup javnosti je slobodan.
Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, radnim danom od 8,00 do 16,00 sat
REZIME RADA
Prirodno-geografske karakteristike otoka Lošinja osnovne su datosti koje su odredile njegov značaj tijekom povijesti i utjecale na njegov sveukupni razvoj. Otok Lošinj kao dio Cresko-lošinjske otočne skupine predstavlja dominantu zonu na ulazu u Kvarnerski zaljev. Sačuvana autohtona mediteranska kultura, atraktivnost otočnog arhipelaga i očuvani prirodni resursi svojim dugogodišnjim gostima, ali i svima novima koji tek otkrivaju otočje nude mogućnost relaksacije, odmora, ali i očuvanja zdravlja u izvornom mediteranskom okružju.
Magistarski rad je sastavljen od tri poglavlja koji se logički nadopunjuju i nadovezuju. U prvom dijelu rada obrađena je tema prostornog planiranja, odnosno objašnjeni prostorno-planski dokumenti Primorsko goranske županije, te opisana zaštićena prirodna područja otoka Lošinja, obale i mora.
U drugom dijelu rada obrađene su fizičkogeografske karakteristike otoka. Geološke, geomorfološke, klimatske, hidrografske i biogeografske karakteristike. Popraćene su tabelama, grafikonima te kartama izrađenim uz primjenu softverskih paketa aplikacija QGis i ArcGis. Kreirane su odgovarajuće baze podataka formirane georeferenciranjem i digitalizacijom karata. Za potrebe izrade kartografskih priloga vezanih za vegetacijski pokrov korišten je CLC- Corina Land Coverza šumske gospodarske jedinice otoka Lošinja.
U trećem poglavlju opisan je povjesno-prostorni razvoj otoka Lošinja te razvoj turizma. Danas je južni dio otoka Lošinja (prostor grada Malog Lošinja) turistički najviše valoriziran dio otoka koji je zbog niskog reljefa, brojnih uvala okrenutih zapadno, gustih borovih šuma idealan za razvoj kupališnog turizma. Mediteranska klima, bez velikih temperaturnih amplitudi se posebice vrednuje za zdravstveni turizam posebice za oporavak oboljelih od dišnih i plućnih bolesti. U radu su opisani prirodni elementi koji su ključni za razvoj različitih vrsta turističke ponude kao i turističke atrakcije i aktivnosti koje se nude na otoku.
