OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Anja Borbaš, bachelor logopedije i audiologije

UNIVERZITET U TUZLI
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
Tuzla, 30.05.2024. godine


O B A V I J E S T


Anja Borbaš, bachelor logopedije i audiologije javno će braniti završni magistarski rad pod nazivom „Govorne i jezične sposobnosti djece sa i bez roditeljske skrbi” dana 19.06.2024. godine u 11,00 sati u Sali za sjednice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:

  1. Dr.sci. Amela Ibrahimagić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik,
  2. Dr.sci. Lejla Junuzović-Žunić, redovni profesor na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član – mentor,
  3. Dr.sci. Mirela Duranović, redovni profesor, na užoj naučnoj oblasti “Logopedija” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, zamjenik clana.


Pristup javnosti je  slobodan. Magistarski rad se može pogledati u Sekretarijatu fakulteta svakim radnim danom od 08,00 – 16,00 sati.

 

REZIME RADA


Ova tema istražuje i analizira govorne i jezične sposobnosti djece koja odrastaju uz roditeljsku skrb i djece koja su bez nje. Uzorak ispitanika obuhvatio je ukupno četrdesetoro djece, koja su bila podijeljena u dvije skupine. Prvu skupinu ispitanika činilo je njih dvadeset koji odrastaju bez roditeljske skrbi, dok je druga skupina bila njih dvadeset koji odrastaju u obiteljskom okruženju. Sva djeca ispitana su Testom artikulacije (Vuletić, 1990), Peabody slikovnim testom rječnika – PPVT-III-HR (Dunn i sur., 2009) i Testom razumijevanja gramatike – TROG-2:HR (Bishop i sur., 2014). Obje skupine ispitanika imale su približne rezultate, točnije nisu utvrđene statistički značajne razlike u većem broju promatranih varijabli, iako djeca koja odrastaju u obiteljskom okruženju imaju tendenciju da ostvaruju nešto bolje rezultate na testu artikulacije, jezičnog razumijevanja, i razumijevanja gramatičkih struktura u usporedbi s djecom koja su izložena institucionalnom smještaju.
Rezultati ovog istraživanja pružit će dublje razumijevanje kako okolina i životne okolnosti utječu na razvoj govorno-jezičnih vještina djece. Pored toga, spoznaje mogu poslužiti kao temelj za poboljšanje pristupačne i učinkovite podrške u razvoju govornih i jezičnih vještina kod djece koja odrastaju u različitim okruženjima.
Ključne riječi: artikulacija, rječnik, gramatika, roditeljska skrb, institucionalizacija