UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Indira Okić, dipl.pravnik, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Razvoj slobode prometa roba u Bosni i Hercegovini s akcentom na međunarodni trgovinski sporazum”, dana 05.07.2024. godine sa početkom u 16,30 sati na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr. sci. Anita Petrović, vanredni profesor – predsjednik, (u.n.o. “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli)
- Dr. sci. Adis Poljić, docent – mentor i član, (u.n.o. “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli) i
- Dr. sci. Hamid Mutapčić, redovni profesor – član, (u.n.o. “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli)
- Dr. sci. Vedad Gurda, redovni profesor – zamjenski član, (uža naučna oblast “Krivično-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli).
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati.
Pristup javnosti je slobodan.
SAŽETAK
Unutarnje tržište zasniva se na slobodi prometa roba. Da bi tržište normalno funkcionisalo, pristupilo se donošenju raznih zakona, ugovora odnosno sporazuma te odluka. S tim u vezi, države članice moraju uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU. Također, nad istim moraju vršiti kontrolu. Obzirom da se EU zasniva na carinskoj uniji, cilj joj je ukinuti sve carine i mjere s istim dejstvom, koje se odnose na uvoz ili izvoz roba između država članica. Također, cilj EU je da ukloni i necarinske mjere koje će stvarno ili potencijalno ugroziti slobodno kretanje roba. Kako se necarinske odnosno nenovčane mjere teško prepozanju, sudska praksa je tom pitanju posvetila posebnu pažnju. To prvenstveno da se uklone mjere koje su sporne. Na tržištu mora postojati konkurencija kako bi se privrednici mogli takmičiti. Slobodan protok roba i usluga između država uspostavlja se postojanjem tržišne konkurencije. Zakonodavstvo Evropske unije zabranjuje ograničenja, te spriječavanje ili narušavanje trgovine odnosno slobodnog protoka roba. Dakle, prvobitno se teži ka napretku privrednog sektora. Navedeno predstavlja dostupnost proizvoda iz drugih država po jeftinijoj cijeni kao i nove proizvode koji se mogu ponuditi potrošačima. Ovo nastojanje se želi postići osiguranjem dobrobiti potrošača. Uvoz i izvoz robe BiH prvobitno je regulisan Ustavom. Sloboda prometa roba BiH nema tako dugu historiju. Može se zaključiti, da zapravo ista počinje donošenjem Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH 1997. godine. Do danas, to je 25 godina. Navedenim zakonom omogućen je slobodan protok roba odnosno uvoz i izvoz roba. Veliki značaj za BiH predstavljaju CEFTA 2006, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te Privremeni trgovinski sporazum. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju regulisano je da se neće uvoditi nove uvozne ili izvozne carine te takse jednakog učinka. Također, one koje se već primjenjuju neće se povećavati. Obzirom da zonu slobodne trgovine čine dva ili više carinskih područja, BiH se obavezala sa EU na uspostavljanje zone slobodne trgovine na period od pet godina potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, unutar carinskih područja ukinute su sve carine i druga trgovinska ograničenja skoro na svu robu koja je porijeklom iz tih područja. Zemlje koje su pristupile zoni slobodne trgovine, zadržavaju vlastitu carinsku tarifu. I CEFTA 2006 reguliše da neće uvoditi nova količinska ograničenja uvoza i izvoza. Potpisnice CEFTA – e, obavezale su se na izvještavanje o državnoj pomoći. S tim u vezi, a uzimajući u obzir činjenicu da je to izuzetno važno za BiH donesen je Zakon o sistemu državne pomoći tek 2012. godine. Oblast slobode prometa roba dostigla je poseban nivo potpisivanjem naprijed navedenih sporazuma. Posebno, počev od pristupanja CEFTA – i te SSP- u, BiH ima funkcionalniju i stabilniju tržišnu ekonomiju. CEFTA daje idealnu mogućnost pripreme za članstvo u EU. Izuzetno, potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina stekla je status potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU. Analizirajući rad, primjetno je da domaće zakondavstvo ne doprinosi izgradnji poslovnog sistema Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, BiH je obavezna uskladiti svoje zakondavstvo s acquis communautaire Evropske unije. Noveliranjem zakonodavstva BiH sa zakondavstvom EU pojednostavljuje postupak u svim oblastima. Također, potpisivanjem sporazuma obavezala se i na taj zadatak. Shodno tome, pristupilo se donošenju zakona koji uopće nisu postojali. Primjerice, kao što je zakon o sistemu državne pomoći. Osnov za donošenje navedenog zakona, prije svega, izuzetno je važno zbog kontrole dodjele državne pomoći te uspostavljanja i osiguranja konkurentnih tržišnih uslova. To zbog jednakosti privrednih učesnika na tržištu. Međutim, praksa i normativni okvir slobode prometa roba imaju negativni utjecaj na trgovinski deficit. Činjenica je da BiH ima veći rast uvoza roba nego izvoza robe. Značajan indikator za domaću privredu BiH je trgovinski bilans. U radu je prikazan uvoz i izvoz robe. Na strani domaće privrede uočljivo je da nedostaje konkurencija, prvenstveno uzimajući u obzir činjenicu visokog uvoza roba u odnosu na izvoz robe. Također, već dugo vremena BiH bilježi trgovinski deficit. Tek od 2015. godine porastao je izvoz robe iz BiH u EU, potpisnice CEFTA – e te druge zemlje. Obzirom da se povećala robna razmjena BiH (2015, 2016 te 2017), odnosno uvoz i izvoz robe, može se istaći da je vanjskotrgovinska razmjena imala pozitivan utjecaj na BiH. Imajući u vidu, da je nakon stupanja na snagu CEFTA sporazuma, nastupila svjetska ekonomska kriza, učinak navedenog sporazuma nije u početku imao tako pozitivan utjecaj. Naravno, to se odrazilo kako na Bosnu i Hercegovinu tako i na ostale zemlje regiona. Posebno, zbog smanjenosti kupovine od strane potrošača. Samim time, smanjena je i vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine. Ipak, pozitivna strana je poboljšanje trgovine u smislu smanjenog uvoza poljoprivredno – prehrambenih proizvoda. Navedena činjenica je bila nemoguća prije stupanja na snagu CEFTA – e. Također, uočen je rast svijesti potrošača o kupovini odnosno korištenju domaćih proizvoda. To znači da su potrošači osvješćeni o kvalitetu domaćih proizvoda. Globalno, kada se promatra ukupno stanje, ekonomski i trgovinski sektor Bosne i Hercegovine treba težiti ka bržem procesuiranju liberalizacije trgovine. Kako je uočljivo u radu, navedeni sporazumi daju mogućnost da se ostvari veći promet roba BiH, posebno sa zemljama ugovornicama. Isti garantuju jednakost učesnika na tržištu. Tokom analiziranja BiH, u praksi to nije slučaj. Stoga je potrebno posvetiti pažnju domaćoj privredi kako bi ista imala veću konkurentnost na tržištu. Prije svega, izvršiti procjenu prirodnih resursa (poljoprivredno zemljište, vodu, šume te energiju). Zatim, u navedena dobra investirati što bi predstavljalo vrlo bitan korak ka izgradnji proizvodnje BiH. U odnosu na ostale zemlje, BiH nije jednaka na tržištu, a samim time ni konkurentna. Shodno tome, potrebno je mnogo sredstava uložiti u istraživanje i razvoj te raditi na inovaciji proizvodnje. Posmatrajući ukupno stanje, bosanskohercegovačka privreda još uvijek ne doseže inovaciju. Pojedina preduzeća dobro posluju i teže ka inovativnoj proizvodnji a u skladu sa standardima EU. Obzirom na nizak rejting, to je neprimjetno. Država takvim privrednicima treba pomoći na način da im omogući bolje pristupanje kreditima. S druge strane, privrednici moraju ispunjavati određene kriterije. Samo na takav način privreda bi dosta uznapredovala gdje bi na tržištu isti bili konkurentni. Korak naprijed predstavlja donošenje Zakona o konkurenciji, koji stvara jedinstven ekonomski prostor. Također, to je jedan od načina gdje bi BiH bila jednaka na tržištu sa ostalim zemljama, koji garantuju međunarodni sporazumi. U tom slučaju, BiH bi zasigurno bilježila veći izvoz robe, dok bi se uvoz robe smanjio. Razvojem privrede, smanjila bi se i nezaposlenost. No, danas je privreda netransparentna i nekonkurentna. Zanemarena je i drvna industrija. Tako da će se i u tom slučaju pojaviti veći uvoz robe nego izvoz. Zbog naprijed navedenog, BiH bilježi trgovinski deficit. Obzirom da izvoz robe iz BiH bilježi rast za 2015 i 2016. godinu, može se zaključiti kao zadovoljavajuće u odnosu na prethodne godine. Također, evidentno je da je CEFTA sporazum, posebno od 2015. godine imala pozitivan utjecaj na trgovinski bilans Bosne i Hercegovine.
