OBAVIJEST O ODBRANI ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA – Emir Hukić, bachelor producent

UNIVERZITET U TUZLI

AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI

Tuzla, 10.05.2022. godine

Na osnovu člana 18. Pravilnika o završnom magistarskom radu na II ciklusu studija Univerziteta u Tuzli, Akademija dramskih umjetnosti

OBJAVLJUJE

Emir Hukić, bachelor producent će javno braniti završni magistarski rad na II ciklusu studija pod naslovom:

“Kreativne muzičke industrije“

na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, 17.05.2022. godine u 14:00 sati, pred Komisijom u sastavu:

  1. dr.sci. Jasmina Čelebić Tanović, vanredni profesor, uža umjetnička oblast „Gluma“, Akademija dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, predsjednik
  2. dr.sci. Srđan Vukadinović, redovni profesor, uža naučna oblast „Teorija umjetnosti“, Akademija dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, član
  3. Zoran Pavljašević, MA, vanredni profesor, uža umjetnička oblast „Produkcija“, Akademija dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli,član.

Pristup javnosti je slobodan.

Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.

SAŽETAK

Rok je prema riječima Sju Sarpa, američkog sociologa, „tek dio zvučne scene odrastanja.“ Rok je muzika mladih u kojoj oni vide specifičan način angažiranja u slobodnom vremenu. Takvo angažiranje oko rok – muzike, predstavlja posebnu vrstu rada svojstvenu samo mladima, a nikako alternativu nekom drugom obliku rada. Koliko je rok – muzika važan dio u životu svakog mladog čovjeka, jasno pokazuje statistički podatak o prodaji ploča širom svijeta. Za razliku od mnogih ranijih stilova popularne muzike, teme rock pjesama su vrlo širokoga spektra. Tako se u tekstovima rock pjesama nalaze društvo, neuzvraćena ljubav, seks, pobune protiv vlasti, sport, piće, droga, novac, socijalna pitanja i sl.

Neke od ovih tema rokeri su naslijedili iz starijeg popa, jazza i bluesa, a neke teme se prvi put pojavljuju u tekstovima pjesama. Robert Christgau je rock muziku nazvao „hladni medij“ s jednostavnom dikcijom i ponavljanjem refrena, a tvrdi da se primarna „funkcija“ rocka odnosi se na muziku, ili, općenitije šum. Prevlast bijelih muškaraca i često srednje klase umjetnika u rock muzici se često navodi i uvijek je „vruće pitanje“ u medijima. Ipak, i u rocku su se kasnije probili i crni muzicari, osvajajući najčešće mladu bjelačku publiku. Najčešće pjevaju o mafiji, problemima siromaštva i neravnopravnosti. Budući da se pojam stijena ( eng. Rock) počeo koristiti u želji da se rock and roll s kraja 1960-ih, što je u suprotnosti s pop muzikom, s kojoj rock dijeli mnoge karakteristike, ali od koje je često udaljen od naglaskom na muziciranje, live nastup i usredotočenost na ozbiljne i progresivne teme kao dio ideologije autentičnosti koja se često u kombinaciji sa sviješću o žanra povijesno i razvija, čineći rock autentičnim.

Prema Simonu Frithu stijena je nešto više od popa, nešto više od rock and rolla, ali je uz pomoć rock muzičara u kombinaciji s naglaskom na vještinu i tehniku na romantičnom pojmu umjetnosti kao umjetničkog izražavanja, izvornu i iskrenu". U novom tisućljeću pojam rock je ponekad koristi kao pojam koji pokriva i neke elemente zabavne muzike, reggae, soula, pa čak i hip-hopa, s kojim je pod utjecajem, ali je često u suprotnosti kroz veći dio svoje povijesti.

Posljednja karika u opisanom lancu proizvodnje muzike je potrošač. Kada se odluči i kupi određenu ploču pretpostavljamo da mora imati i uređaj na kojem će je slušati.

Industrija elektronskih uređaja za reprodukciju muzike sa nosilaca zvuka, slobodno se može reći sastavni je dio industrije. Intenzitet kojim se prodaju uređaji direktno utječe na intenzitet prodaje ploča i obrnuto. Taj povratni utjecaj dvije sasvim različite industrijske grane nije prošao nezapaženo. Tako su u jeku hipi pokreta 60 tih godina snažne elektronske korporacije napravile nezapamćen proboj na tržište masovne kulture. Prvi put su iz fabrike izašle serije jeftinih stereo gramofona, dostupne tinejđerskom džeparcu. Ovaj tehnološki i poslovni potez industrije elektronskih uređaja izazvao je smatra Sajmon Fritz razvoj tzv. progresivnog roka. Ustvari, gramofoni su u godinama pije 60 tih bili privilegija bogatijih socijalnih grupacija a slušanje i kolacioniranje ploča rok muzike smatrani su skupim hobijem rok aristokratije. Tako smo se omasovljenjem uređaja susreli iznova sa novim kvalitetnijim odnosno: razvoj ukusa vlasnika stereo uređaja imao je jak utjecaj na brži manje stilova muziciranja a samim tim na veću proizvodnju novih izdanja.

Pokazalo se da je omasovljenje rok vrlo stimulativno djelovalo naredne industrijske grane. Publika koja kupuje ploče kupuje i stereo uređaje bavi se i rok štampom a i samim je neobično inspirisana da svira. Statistički podaci nedvosmisleno pokazuju da je povećana potražnja ploča u korelaciji sa povećanom potražnjom muzičkih instrumenata. Danas se ne može teoretski govoriti o tržištu ploča a da i elektronske industrije (industrije uređaja za reprodukciju muzike i muzičkih instrumenata) ne bude zastupljen u takvom razmatranju čineći zajedno sasvim novi moćan industrijski kompleks. Ovakva direktna interakcija različitih industrijska grana predstavlja jedan od osnovnih elemenata globalnim industrijskim planiranjem.